Svakog 15. oktobra obilježava se Međunarodni dan pranja ruku čiji je cilj povećanje svijesti i razumjevanja o značaju pranja ruku sapunom, kao efikasnom i pristupačnom načinu da se spriječi bolest i produži život.

Svjetski dan pranja ruku predstavlja priliku da se osmisle, testiraju i potvrde kreativni načini za podsticanje ljudi da peru ruke sapunom u kritičnim momentima.

pranje ruku jedna je od osnova lične higijene, ali i dio kulturnih i vjerskih običaja, ali činjenica je da samo 34 posto ljudi, koji to mogu priuštiti, pravilno pere ruke. Zanimljivo, spoznaja o vezi između pranja ruku i zdravlja stara je tek dvjestotinjak godina.

Važnost čistih ruku prvi je spoznao bečki ljekar mađarskog porijekla Ignaz Semelvajs 1846. godine. U bolnici u kojoj je radio uočio je razliku u većem broju porodilja koje su podlegle infekciji nakon porođaja na odjeljenju koji su vodili ljekari nego na odjeljenju koji su vodile medicinske sestre. Ustanovio je da ljekari često obavljaju obdukciju na preminulim bolesnicima, a medicinske sestre uopšte ne zalaze na odjeljenje za autopsiju, pa je zaključio da se rukama ljekara prenose neki uzročnici infekcije. Uveo je obveznu dezinfekciju ruku prije pregleda trudnica i porodilja, što je rezultiralo drastičnim padom oboljelih i umrlih porodilja, iako zapravo još nije znao da su uzročnici mikroorganizmi. Nažalost, njegovo otkriće nije odmah i svugdje bilo prihvaćeno.

Pranje ruku običnim sapunom i vodom jednostavna je, učinkovita i jeftina lična zaštita od niza zaraznih bolesti, pa i onih smrtonosnih. Obična prehlada, gripa, upala pluća, upala grla, konjunktivitis, infestacija dječjom glistom, crijevne zaraze Ešerihijom, salmonelom i šigelom, ali i opasne zarazne bolesti koje su se pojavile posljednjih decenija poput svinjskog i ptičijeg gripa, SARS-a ili ebole, uspješno se sprečavaju pravilnim i redovnim pranjem ruku sapunom i vodom.

Pranje ruku sprečava gotovo polovinu zaraznih dijareja i četvrtinu respiratornih infekcija. Upotreba raznih dezinfekcijskih sredstava za ruke nije učinkovitija, naprotiv, može izazvati isušivanje kože i dermatitis. Rukama se dotiču predmeti iz okoline koje je držao neko drugi, poput novčanica, kvaka, rukohvata u javnom prevozu, prekidača na stepenicama i mnogih drugi. Upravo zato je Svjetski dan pranja ruku svake godine usmjeren na promociju i edukaciju o važnosti pravilnog pranja ruku.

Pravilno pranje ruku podrazumijeva da se ruke prvo smoče pod mlazom tople vode, potom nasapunaju te trljanjem operu dlan, nadlanica, palac, područje između prstiju, vrhovi prstiju i područje nokta. Ruke se trljaju otprilike dvadesetak sekundi a potom isperu pod mlazom vode i osuše (najbolje) papirnim ubrusom. Tim papirnim ubrusom valja zatvoriti slavinu i potom ga baciti u u smeće. Naravno da se kod kuće ruke mogu brisati peškirom, ali preporuka je da svaki član ima svoj peškir za ruke. Ako je moguće, nakon pranja je korisno ruke namazati zaštitnom kremom kako bi se spriječilo isušivanje kože.

RTCG