Ko je unio otrov u Tribunal: “Haški istražitelji u strahu da će još zatvorenika “kopirati Praljka”

Haški istražitelji zahtjevaju da se pojačaju mjere bezbjednosti, strahujući da bi Praljkov postupak mogli da kopiraju i drugi pritvorenici, piše britanski “Gardijan”.

Samoubistvo Slobodana Praljka, izvedeno uživo na televiziji prijeti da baci sjenku na Međunarodni sud za ratne zločine i ismije Tribunal, a posebno bezbjednosni aspekt i sudsku proceduru, piše britanski dnevnik.

Nezavisno od policijske istrage, Haški tribunal naimenovao je državnog tužiloca Gambije Hasana Džaloua da istraži kako je hrvatski general dobio bočicu sa cijanidom.

Istraga će najverovatnije početi od najočiglednijeg propusta: nedostatkom bilo kakvog stražara koji bi bio blizu i eventualno spriječio zatvorenika da popije otrov.

Većina haških suđenja podrazumjeva prisustvo ljudi u plavim uniformama pored optuženih. Slično je bilo prilikom izricanja presude Ratku Mladiću, osuđenom prošlog mjeseca.

Pored Praljaka, osuđenog prvostepenom presudom na 20 godina zatvora zbog zločina nad muslimanima tokom rata u BiH, nije bilo čuvara, kada se pojavio u sudnici zajedno sa još četvoricom optuženih bosanskih Hrvata. Samo dvojica službenika obezbjeđenja bili su prisutna i nijedan od njih nije primijetio da Praljak ima bočicu sa otrovom, piše “Gardijan”.

“Slobodan Praljak nije ratni zločinac, ja odbacujem vašu presudu sa prezirom”, rekao je hrvatski general i progutao otrovni sadržaj. Sudije su reagovale tek kada je zakolutao očima i pao na stolicu.

Istražitelji bi, takođe, želeli da znaju kako je Praljak unio otrov u sudnicu uprkos pravilima koja nalažu potpuni pretres i rendgen za optužene koji ulaze i napuštaju zdanje.

S obzirom na to koliko su smrtonosne i najmanje doze cijanida, zvaničnici mogu da se smatraju srećnim što ga je iskoristio samo na sebi, ocjenjuje britanski list.

Istražitelji ukazuju i na to da bi i drugi optuženi koji još čekaju presude nakon žalbi pred sudom čiji početak rada se očekuje sjledećeg meseca, biti u iskušenju da pokušaju slične drastične činove.

Samoubistvo dugo proganja Tribunal u Hagu kao sporedna pojava visokih kazni izrečenih za stravične ratne zločine u Bosni, Hrvatskoj i na Kosovu.

Dvojica haških zatvorenika, obojica Srbi, objesili su se u ćelijama Sheveningena u Holandiji, a Slobodan Milošević, bivši predsjednik Srbije je, prema pojedinim navodima uspio da prokrijumčari antibiotik u ćeliju da bi pogoršao srčano oboljenje koje ga je ubilo 2006. godine, pred kraj trogodišnjeg suđenja, piše “Gardijan”.

Posjetioci Tribunala u Hagu moraju da prođu niz bezbjednosnih mjera poput rendgenskih provjera, a tečnosti su navodno zabranjene, ali detaljnije provjere nijesu usvojene iz straha od eventualnih reakcije javnosti.

– Nalik je na aerodromska obezbjeđenja, ali nije dramatično. Ako bi bilo, svi bi mogli da se žale – rekao je dr Erik Gordi, zvaničnik londonske UCL škole za istočnoevropske studije.

Neki strahuju i da bi samoubistvo moglo da umanji uspjehe suda koji je zatvorio desetine ratnih zločinaca, osudivši odgovorne za zločine poput etničkog čišćenja, masovnih silovanja i opsade Sarajeva, navodi “Gardijan”.

Praljak, pozorišni reditelj koji je postao ključni vođa jedinica bosanskih Hrvata ranih devedesetih godina, osuđen je za zločine među kojima su bombardovanje Mostara i zlostavljanje zarobljenika. Ipak, presudu je hrvatski premijer ocijenio kao “duboku moralnu nepravdu”, što je vjerovatno i prva izjava kojom čelnik neke od vlada zemalja EU podržava osuđenog ratnog zločinca, ukazuju britanski novinari.

– Ovo (samoubistvo) će samo zacimentirati ono šta je već postalo mišljenje javnosti povodom tribunala. U Srbiji i Hrvatskoj zvaničnici i mediji više se brinu oko optuženih, nego za žrtve – rekla je “Gardijanu” Mina Vidaković iz agencije “Sens” koja arhivira dokumente sa suđenja Tribunala u Hagu.

Drugi, pak, misle da će prevladati dostignuća suda.

– Ne smatram da će ovaj neobični i bizarni događaj skrenuti pažnju sa veće priče o dostignućima Tribunala. Uspjeh premašuje propuste – ocijenio je Tim Džuda, britanski novinar, stručnjak za Balkan.