Home / NOVOSTI / U Skuštini Srbije raspravljali o pronalaženju groba Draže Mihailovića

U Skuštini Srbije raspravljali o pronalaženju groba Draže Mihailovića

U Skupštini Srbije poslanici su u utorak raspravljali o amandmanima na prijedlog Zakona o ratnim memorijalima, prilikom čega se povela polemika o tome da li je potrebno pronaći i obilježiti grob generala Dragoljuba Draže Mihailovića.

“Da li je moguće da mi, kao država još uvijek nismo sposobni i kadri da otkrijemo grobno mjesto đenerala Draže Mihailovića i da to obilježimo kao ratni memorijal prve vrste”, rekao je Obradović.

On je upitao aktuelnu vlast da li su “taoci komunističke istoriografije” i da li je to razlog što i dalje nije otkriven grob Mihailoviću, čak i pored svih arhiva.

“Ako ste patriote dokažite to, jer ne znam šta vas sprječava. Vi to nećete da uradite. Imate BIA, imate sve arhive. Znate sve i to možete da otkrijete za jedan dan, ali to ne otkrivate”, poručio je Obradović.

On je dodao da Srbija duguje otkrivanje grobnog mjesta generala Mihailovića i da to bude jedan prvorazredni ratni memorijal, kao i da Srbija može da se ponosi “zato što je Mihailović taj koji nije priznao kapitulaciju i koji je podigao prvi ustanak u okupiranoj Evropi pod fašizmom”.

Obradović je u obraćanju poslanicima istakao da je važno da se zna da li će ovaj zakon i ratni memorijali “raskrstiti sa negativnom komunističkom tradicijom i razdvojiti komuniste teroriste, koji su ubijali da bi došli na vlast, od partizana i istinskih srpskih komunista, koji su se borili za oslobađanje svoje otadžbine”.

Poslanik Srpske napredne stranke (SNS) Aleksandar Martinović je kazao da ne zna kakve veze poslanik Boško Obradović ima sa generalom Dražom Mihailovićem, sa Ravnogorskim pokretom, kao ni sa partizanskim pokretom.

Martinović je dodao da ne zna, ali da bi volio da zna, gdje je sahranjen Draža Mihailović.

Upitao je Obradovića zašto to pitanje nije postavio ranije, 2004. 2005. i 2006. godine, kada su formirane razne komisije čiji je zadatak bio da ispituju zločine koji su se desili u Srbiji.

Podsjetimo, Srbija je 2015. rehabilitovala četničkog komandanta iz Drugog svjetskog rata Dragoslava Dražu Mihailovića osuđenog i pogubljenog nakon rata, zbog četničkih zločina i saradnje sa fašističkim okupatorom.

Viši sud u Beogradu je u slučaju Mihailovića poništio presudu kojom je Mihailović 15. jula 1946. godine bio osuđen na smrt, a dva dana kasnije strijeljan. Sud je utvrdio da je sporna presuda donijeta u nezakonitom procesu iz političkih i ideoloških razloga.

Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije Zoran Đorđević je rekao da Srbija ima 6.000 memorijala, što u zemlji, što u inostranstvu, a da je u inostranstvu popisano za sada 625 memorijala.

Đorđević je dodao da je jedan od ciljeva Zakona o ratnim memorijalima da se evidentiraju svi memorijali da bi se građanima skrenula pažnja na stradanje srpskog naroda kroz istoriju.

Đorđević je dodao da Zakon o ratnim memorijalima želi da stavi jasna pravila ko smije, kada, pod kojim uslovima da održava ratni memorijal, tako da se neće doći u situaciju da se ne zna kome se podiže ratni memorijal, ili da se podiže onima kojima ne smije.

Ministar je naveo da očekuje da će se pred poslanicima u drugoj polovini ove godine naći Zakon o Starom sajmištu, a zatim renoviranje Groblja oslobodilaca Beograda i Memorijalni centar na Ceru.

Check Also

Otac Darka Lazića: Ovo je prava istina o stanju moga sina

Od sada Vas omiljeni portal Volim Podgoricu i na android aplikaciji. Instalirajte odmah i uživajte …

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *