Đukanović: Crna Gora je lider u pregovaračkom procesu sa Unijom

On je u intervjuu italijanskoj televiziji RAI, na pitanje da li se nada da će Crna Gora što prije sama ući u Evropsku uniju (EU) ili će se ulaziti u blokovima, rekao da je Crna Gora danas ispred drugih zemalja Zapadnog Balkana, odnosno lider u pregovaračkom procesu sa Unijom.

Đukanović smatra da je princip regate, kojeg se pridržavala EU u dosadašnjim talasima proširenja, veoma dobar i da je podsticao konkurentnost među zemljama aspirantima.

„Mislimo da tako treba da ostane i da će to biti stimulativno za Crnu Goru, da nastavi da prednjači, bude promoter evropskog sistema vrijednosti u regionu, ali i za sve druge zemlje u susjedstvu, da nas slijede i one takođe, ako budu brze, zajedno sa nama ili uskoro nakon nas pređu tu crtu i ostvare punopravno članstvo u EU“, rekao je Đukanović.

Komentarišući situaciju na Kosovu, crnogorski predsjednik je kazao da je stanje u regionu opterećeno tim i sa još dva problema koja su prenijeta iz vremena krize bivše Jugoslavije.

„Pored stanja u odnosu Beograd-Priština tu je i problem Bosne i Hercegovine i Mekedonije. Naš interes je da sva ta pitanja, po mogućnosti, što prije budu zatvorena kvalitetnim i što duže održivim odgovorima. Mi snažno podstičemo lidere u Beogradu i Prištinu da istraju u pregovorima pod pokroviteljstvom Federike Mogerini i dođemo do rješenja koje će značiti zatvaranje teškog istorijskog problem u odnosima Srbije i Kosova“, rekao je Đukanović.

On je upozorio da je u traganju za tim rješenjem važno poznavati specifične probleme regiona Zapadnog Balkana.

„Ne treba ići ka rješenjima koja mogu ugroziti uvijek rovitu balkansku stabilnost“, ocijenio je Đukanović i poručio da je Crna Gora spremna da dalje, razgovarima u regionu i sa EU, doprinosi pronalaženju rješenja koja će pokušati da odgovore tim ciljevima.

Upitan na koga je mislio kada je u obraćanju u Evropskom parlamentu govorio o izvjesnim retrogradnim snagama na balkanskom regionu, Đukanović je naveo da je 90-ih godina postojao problem sa retrogradnim političkim idejama koje su, prema njegovim riječima, išle za tim da se prostor bivše Juglosavije podijeli između nacionalističkih velikodržavniih tvorevina.

On je kazao da je ta politika dovela do rata, ogromnih stradanja, gubitka života i na kraju poražena, i da se pokazalo da na Balkanu može da funkcioniše multietnička demokratija.

„Nažalost danas, nakon 25 godina od događaja koji je označio kraj rata, Dejtonskog sporazuma, govorimo da ova tri problema, koja su prenijeta iz tog perioda, još nijesu završena i ona realno generišu nove probleme, ožiljavaju retoriku 90-ih“, rekao je Đukanović.

On je ukazao da se danas, češće nego u prethodnih 20 godina, sa određenih adresa u regiona mogu čuti poruke „koje su vrlo nalik onima iz 90-ih, kako nije rješenje u ovakvoj kompoziciji regiona, nego prekompoziciji i stvaranju velikih država“.

„Mislim da je to krajnje retrogradna ideja, da je nažalost pokazala već dovoljno svoje slobosti, da ih svi imamo u pamćenju i da nećemo dozvoliti da Zapadni Blakan opet zaluta istim putem“, rekao je Đukanović.

Đukanović je, na pitanje da li vjeruje ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, s obirom da Rusija ne odobrava činjenicu da je Crna Gora u NATO-u i da su dva ruska državljanina uključena u pokušaj atentata na njega, naveo da Rusija ima svoje interese i da ih pokušava realizovati „utoliko agresivnije ukoliko prepozna više slabosti u evropskoj politici“.

On smatra da je važno da Evropa sačuva viziju punog ujedinjenja i integracije Balkana.

„Da na taj način pomogne Balkanu da usvoji evropske vrijednosti i zatvori vrata za upliv nekih trećih politika koje su suprodstavljene evropskom sistemu vrijednosti. Ja tako vidim i to što se događalo u Crnoj Gori i što se događa na nekim od drugih evropskih meridijana u ovom vremenu“, istakao je Đukanović.

Na pitanje kako je reagovao na izjavu američkog predsjednika Donalda Trampa vezano za Crnu Goru u NATO i da li ga je to iznenadilo, Đukanović je kazao da je Crna Gora smatrala da ne treba odgovarati na taj dio intervju „zato što su veoma svjesni i zahvalni na kontinuiranoj američkoj pomoći u vremenu kada je trebalo čuvati stabilnost, multuetnički sklad u Crnoj Gori i oduprijeti se Miloševićevoj agresiji“.

„Tako i periodu kada je trebalo realizovati reforme i na taj način stvoriti pretpostavke za ulazak u NATO“, dodao je crnogorski predsjednik.

Uz evropske države članice NATO-a, kako je kazao, uloga Sjedinjenih Američkih Država bila je presudno važna u brzoj transformaciji Crne Gore i usvajanju standarda koji su obezbjeđivali članstvo u Alijansi.