Home / NOVOSTI / Društvo / Bez posla 4.800 žena sa fakultetom

Bez posla 4.800 žena sa fakultetom

Predstavljati ljudska bića u brojkama svakako nije popularno, a ni poželjno, ali statistika koja se zasniva na brojevima nerijetko zna da nas trgne i jasno pokaže koliko smo ravnopravni ili neravnopravni u društvu. Jedan od takvih primjera u crnogorskom društvu je i položaj žena, koji je i dan-danas uprkos određenim pomacima i te kako naravnopravan, a kojih je prema projekciji Monstata 1. januara 2018. bilo 314.618 ili 50,55 odsto ukupne populacije od 622.359 građana. Iako predstavljaju najobrazovaniji dio populacije, u ovom trenutku u Crnoj Gori su zvanično nezaposlene 4.794 žene, sa fakultetskom diplomom.

Ustav Crne Gore garantuje ravnopravnost žena i muškaraca, obavezuje državu da razvija politiku jednakih mogućnosti, zabranjuje svaki vid neposredne ili posredne diskriminacije, utvrđuje mogućnost uvođenja posebnih mjera čiji je smisao da se izgrade pretpostavke za ostvarivanje nacionalne, rodne i ukupne ravnopravnosti i zaštite lica koja su po bilo kom osnovu u nejednakom položaju. Takođe, Crna Gora je ratifikovala veliki broj međunarodnih dokumenata o ljudskim pravima, među kojima su najvažniji Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena i Istanbulska konvencija. Iako unutrašnje zakonodavstvo obezbjeđuje pretpostavke za ostvarivanje zaštite od diskriminacije i ljudske bezbjednosti nizom sistemskih zakona koji regulišu ovu oblast, situacija u praksi ne ide u korist žena.

Žene u Crnoj Gori često ne ostvaruju osnovna prava koja im pripadaju, a jedno od njih je pravo na rad. Prema poslednjim podacima o Anketi o radnoj snazi Monstata u drugom kvartalu 2018. imali smo 136,3 hiljada zaposlenih, od kojih su 103,9 hiljada bile žene ili 43,3 odsto. Muškarci čine 56,7 odsto zaposlenih.
Kako je, izgleda, bitka žena za jednaku zastupljenost u strukturi zaposlenih i dalje u toku, izgleda da su „pobijedile” kada se radi o primatu među nezaposlenima. Najnoviji podaci Zavoda za zapošljavanje pokazuju da su se na evidenciji nezaposlenih 12. novembara nalazile čak 25.183 žene, odnosno 59,68 odsto ukupnog broja lica bez posla kojih je 42.194.
Iako žene u poslednjih 18 godina čine većinu među licima koja završavaju fakultete, fakultetska diploma im nije garant za zaposlenje. Samo tokom 2017. godine, na visokoškolskim ustanovama u Crnoj Gori na osnovnim studijama diplomiralo je 3.048 studenata, od čega 57,6 odsto čine žene, odnosno 1.756 njih.
Magistarske studije završila su 163 studenta, od kojih su studentkinje činile 56,4 odsto. Zvanje doktor nauka steklo je lani 18 lica, među kojima je 10 žena.
Ipak, visoka stručna sprema i primat među obrazovanom populacijom ženama nije otvorio u potpunosti vrata tržišta rada, jer ih je mnogo na evidenciji nezaposlenih. Tako podaci Zavoda za zapošljavanje pokazuju da je bez posla 4.621 žena koja ima završen fakultet, odnosno diplomu bečelor i specijalističkih studija. Magistarsko zvanje ima 168 nezaposlenih žena, dok ih pet ima zvanje doktora nauka. Poređenja radi, na biroima rada je 2.579 muškaraca sa bečelor i diplomom specijalističkih studija, 98 magistara i osam doktora nauka.
Dodatan problem prilikom zapošljavanja žena je i činjenica da im se na razgovorima za posao nerijetko postavljaju pitanja da li planiraju da rađaju, jer im se time značajno umanjuje šansa za zaposlenje zbog mogućnosti odlaska na trudničko. Da trudnoće predstavljaju „biznis barijeru” svjedoči i podatak Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, kojem su se u poslednje dvije godine obratile tri žene kojima poslodavac nije produžio ugovor jer su ostale u drugom stanju.
Ipak, i kada dobiju posao žene su suočene sa neravnopravnim položajem jer, kako pokazuje nalaz Monstata, prosječna plata žena u Crnoj Gori, sa porezima i doprinosima iznosi oko 430 eura, odnosno oko 23 odsto manje nego muškaraca koji rade isti posao.
Članica Izvršnog odbora u Uniji slobodnih sindikata Lidija Pejović navodi da su žene u našem društvu formalno „prve do prvog, ali nikada prve”. Ona ističe da su žene manje plaćene iako više rade, jer one obavljaju veliki dio neplaćenih poslova

.
– To su kućni poslovi koje uglavnmom rade samo žene, a to je neplaćeno. Na drugoj strani, one ne mogu raditi dodatne poslove i prekovremeno biti u firmama zbog obaveza u kući i porodici. Mi i dalje robujemo tradiciji, gdje je ženi data primarna uloga da brine o porodici, a posao za nju uglavnom bude u vrtićima, trgovinskim radnjama, kao medicinske sestre, a sve su to manje plaćeni poslovi i otuda jaz – kaže Pejovićeva.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Šućko Baković pozvao je na istrajnost i odgovornost u cilju unapređenja rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori. On je saopštio da se žene u Crnoj Gori, i pored unaprijeđenih zakonodavnih i strateških rješenja, još uvijek suočavaju sa značajnim problemima u različitim sferama privatnog i javnog života.
– Evidentno je da se, osim djelimično u pravosuđu, rodni balans još uvijek može smatrati problematičnim u mnogim oblastima, kao što su političko djelovanje, administrativno rukovođenje, obrazovanje na najvišem nivou – ocijenio je ranije Baković.

(Dan)

Check Also

“Nemaš pare, sad ćeš da mi…”: Manijak došao da naplati izmišljeni dug, pa pred staricom (76) skinuo pantalone

Od sada Vas omiljeni portal Volim Podgoricu i na android aplikaciji. Instalirajte odmah i uživajte …

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *