Za sve vas koji mislite da možete bez sna par dana

Ne kaže se uzalud da nas san regeneriše. Često, nesvjesno ili svjesno, ignorišemo signale koje nam tijelo šalje da mu je potreban san, ali to više nemojte da radite, jer posljedice nisu nimalo naivne.

Kako za “24 sata” kaže dr Gorica Đokić, specijalista neurologije, tokom spavanja u bukvalnom smislu dolazi do regeneracije, reparacije ćelija, i energetskih rezervi organizma, tako da skraćenje ili izostanak sna utiču na gotovo sve tjelesne i psihičke funkcije. 
Najčešći simptomi da osobi nedostaje san su hronični zamor, lošija koncentracija, nedostatak pažnje, usporene reakcije…

ŠTA SE DEŠAVA SA ORGANIZMOM KADA NE SPAVAMO DUŽE VRIJEME

Koliko nespavanje (deprivacija sna) ostavlja posljedice kod čovjeka govori i to da se nakon izostanka sna u trajanju od 24 sata mijenja opažanje, slabe pažnja i koncentracija.

“Već nakon 36 sati tijelo polako ulazi u rizičnu zonu. Koncentracija značajno opada, pojavljuju se periodi kojih se osoba uopšte ne sjeća, dolazi do dehidratacije, apatije. Posle 48 sati deprivacije sna, tijelo uključuje odbrambene mehanizme u vidu mikro sna. To su djelići sekunde ili minuta u kojima osoba zaspi nalik na onesvješćivanje, nakon čega je dezorijentisana. Pored toga dolazi i do odbacivanje spoljnih stimulusa, tako da osoba jednostavno ne registruje nešto što se u blizini dešava. Nakon 72 sata postoji značajno oštećenje memorije, opažanja, govora, radnji, uz postojanje realne opasnosti za pojavu halucinatornih doživljavanja, kaže dr Gorica Đokić, pomoćnik direktora Klinike za psihijatrijske bolesti “Dr Laza Lazarević”.

IZOSTANAK ILI SKRAĆENJE SNA (MANJE OD 6 SATI SVAKE NOĆI) NEKOLIKO DANA DOVODE DO:

1. Usporenje misaonog procesa

Nedostatak sna dovodi do smanjenog opažanja, pažnje i koncentracije. 
“Fokusiranje na problem i opažanje detalja je otežano, pa je veća vjerovatnoća da se osoba zbuni, pogrešno razumije ili nije u stanju adekvatno da izvrši zadatak koji zahtijeva logičko rasuđivanje. Nesanica takođe utiče na rasuđivanje i mijenja modele ponašanja koji su adekvatni za datu situaciju, kaže dr Đokić.

2. Dugotrajna nesanica utiče na memoriju

Naučno je dokazano da se neuronska mreža (povezivanje nervnih ćelija) ojačava tokom spavanja učvršćujući u našoj memoriji događaje, znanja, spoznaje i naučeno.

“Kada je osoba pospana, ona nije u stanju da se skoncentriše i fokusira, a potom i učvrsti u memoriji ono što je donekle naučeno. Ovo je naročito bitno u dječjem i adolescentnom uzrastu, kada dugotrajna nesanica dovodi do oštećenja opažanja, pažnje i memorije i dovodi do poremećaja ponašanja koja se dominantno manifestuju hiperaktivnošću, kaže dr Đokić.

3. Usporeno reagovanje

Najveći problem kod deprivacije i skraćenja sna je usporenost reakcija kada vozimo i kada treba brzo da reagujemo. 
“Period između opažanja opasnosti i mogućnosti da tijelo reaguje je produžen. Zbog toga je deprivacija sna jedan od najčešćih uzroka saobraćajnih udesa, kaže dr Đokić.

4. Reakcija na alkohol

Deprivacija ili skraćenje sna značajno mijenja reaktivnost na alkohol, druge psihoaktivne supstance i ljekove za smirenje. To može dovesti do brojnih poremećaja ponašanja, pa čak i ispoljavanja auto ili heterodestruktivnog ponašanja.

5. Glavobolja, povišen pritisak

Skraćenje sna koje duže traje može da dovede do pojave povišenog krvnog pritiska, hormonskog disbalansa, glavobolje, ali i depresivnosti, kao i da poveća rizik za dijabetes.

OPREZ: KOMBINACIJA NESPAVANJA, KAFE I ENERGETSKIH NAPITAKA DOVODI DO PROMJENE PONAŠANJA

Tokom ispitnog roka, studentima često nedostaje “još samo jedan dan” da spreme cijelu knjigu i nerijetko se dešava da sebe uskrate za spavanje. Pritom, neki od njih odlučuju se da piju dosta kafe ili energetskih napitaka kako bi ostali budni. Treba znati da takvo ponašanje može da dovede do promjene ponašanja.

“U slučajevima kratkotrajne deprivacije sna uz uzimanje većih količina energetskih napitaka koji su po svom sastavu dominantno zašećerena voda sa kofeinom, što je čest slučaj sa adolescentima i studentima, mogu dovesti do poremećaja ponašanja kao što su: nemir, anksioznost, iritabilnost, ali i tremora, glavobolje, poremećaja srčanog ritma… Dugotrajni poremećaj ritma spavanja uz uzimanje energetskih napitaka je u nekim studijama povezano i sa pojavom poremećaja u ishrani (anoreksije i bulimije), insulinske rezistencije, smanjenja kognitivnih sposobnosti, kaže dr Đokić.