Obilježena 219.godišnjica Martinićke bitke
Povodom 219. godišnjice Martinićke bitke, danas su predsjednik opštine Danilovgrad Branislav Đuranović, komnandant danilovgradske kasarne, potpukovnik Milutin Đurović i Đoko Jočić, predstavnik Organizacionog odbora, položili vijenac na obelisk podignut u slavu učesnika Martinićke bitke.
Domaćin svečanosti, Đoko Jočić, ukazao je na ovaja značajni datum u istoriji Crne Gore, na bitku koja je proslavila Crnu Goru u svijetu i opredijelila njenu dalju sudbinu.
Podsjetio je da Martinićka bitka, u kojoj je Crna Gora izvojevala veličanstvenu pobjedu nad brojnom osmanlijskom vojskom, zavređuje da se slavi, jer je obilježila istoriju Crne Gore i označila uspostavljanje temelja savremene crnogorske državnosti i nezavisnosti.
Početkon 1796. godine, najljući protivnik Crne Gore, bezobzirni osvajač i otpadnik Porte, Mahmut paša Bušatlija počinje da gomila svoje vojne trupe prema Crnoj Gori, posebno prema Bjelopavlićima, podsjeća Jočić. Vladici Petru I poručio je da on ne želi da napdne Crnu Goru, već hoće da kazni Bjalopavliće i Pipere koji su se osilili, puteve zatvorili, i na gradove zulum učinili. On upućuje prijeteću poruku vladici Petru I da, ako neko pruži pomoć Bjelopavlićima, ćeraće ga ljutom Albanijom, podsjeća Jočić. Te poruke nijesu zastrašile vladiku Petra I. Brđani su moja braća, kao i svi drugi Crnogorci, i borićemo se protiv te sile i naopasti, dok posljednji teče, kazao je vladika.
Jočić je podsjetio i na junsku skup crnogorskih glavara, koji su se, na Cetinju, dogovorili da svoju sudbinu vežu sa sudbinom Bjelopavlića.
Da se boj bije i otadžbina srcem brani, pokazali su Crnogorci toga dana. Samo sa jataganima i mačevima, ostavili su na bojištu oko 2.500 nepreijateljskih vojnika, a jedan broj se utopio u Zeti i Morači. Prema istim zapisima, crnogorski gubici bili su neznatni – 23 mrtva i 27 ranjenih.
Jočić je podsjetio da se nakon ove veličanstvene bitke i pobjede crnogorske vojske, Crna Gora ujedinila, da su se crnogorska plemena izmirila, da se crnogorska država proširila. Od tada, kaže, Crna Gora više nije plaćala danak Turcima, što znači da je, formalno-pravno, bila nezavisna.
Upravo tada su, kaže Jočić, udareni temelji savremene crnogorske države.
(RTCG)
