970x250

Da li je promjena pola hir ili nevolja onih koji se na to odluče

Svima nama je, nažalost, dobro poznato da živimo u izrazito konzervativnom društvu, u kojem je različitost bilo kakve vrste bauk. Promjena pola, kao manifestacija samo jedne od njih, predstavlja ustvari vrstu terapije osoba sa poremećajem polnog identiteta.

300x250

Vrlo često smo svjedoci situacija u kojima se strogo osuđuje i sama težnja da se promijeni nešto što nam se na tijelu ne dopada, a kamoli kada se osjećamo kao uljezi u sopstvenom tijelu. Ipak, “Iz ove kože se ne može “ rečenica je sa kojom moderno društvo počinje da se bori.

Međutim, glavno pitanje koje se postavlja jeste – šta je sa psihičkim smetnjama koje prate ovo stanje?  Osjećaj da vaše tijelo ne reflektuje vaš pravi pol može prouzrokovati ozbiljan stres, anksioznost  i depresiju. Sam naziv disforija, koji se u najnovijim klasifikacijama dodjeljuje ovom poremećaju (Gender Dysphoria- Polna disforija), predstavlja stanje nezadovoljstva, anksioznosti i nemira.

Medicinska pomoć najčešće počinje da se traži od doba puberteta. Kod adolescenata i odraslih simptomi, pored ubijeđenosti da im tijelo ne pripada, mogu uključivati gađenje prema sopstvenim genitalijama (praćeno izbjegavanjem tuširanja, mijenjanja odjeće ili polnih odnosa, kako se genitalije ne bi dodirivale ili gledale), ali i jakom željom da se tih genitalija otarase, kao što bi željeli i sa ostalim obilježjima sopstvenog pola.

Neka istraživanja kažu da 71% ljudi sa polnom disforijom imaju bar još  jedan dijagnostifikovan mentalni poremećaj tokom života. Ovo uključuje poremećaje raspoloženja, anksiozne poremećaje, shizofrenije, depresiju, zloupotrebu psihoaktivnih supstanci, poremećaje ishrane, ali i pokušaje samoubistva.

U današnje vrijeme ekstremno razmišljanje, kome smo skloni kada je ova tema u pitanju nikada ne donosi dobro, jer ono što je vječita nedoumica jeste – šta su to ekstremi i ko njih definiše?! Koliko je moguće precizno definisati bilo koju pojavu, pitanje je koje se već dotiče filosofije, ali definitivno, sam proces promjene pola ( hirurške intervencije) predstavlja terapiju, tretman osoba sa polnom disforijom. Taj “terapijski proces” može takođe predstavljati i samo hormonsku terapiju, bez kompletne intervencije radi promjene izgleda na fizičkom planu. Nakon perioda tranzicije osoba vrlo vjerovatno više neće osjećati disforiju, ali joj je vjerovatno i dalje potrebna terapija. Dakle, ponovo, sam proces promjene pola predstavlja samo korak ka poboljšanju stanja.

Sreća je da i društvo danas, koliko god konzervativno bilo ili ne, ipak prepoznaje potrebe višeg stadijuma koje čovjek ima, i dozvoljava i ohrabruje slobodnu misao, riječ i ponašanje.

Često se u praksi nameće pitanje i da li je ovaj poremećaj moguće liječiti i na koji način. Ranije se mislilo da bi logička terapija polne disforije mogla biti psihološki postupak kojim bi se promijenila ubjeđenja osobe o njenom seksualnom identitetu. Međutim, pokazalo se da nikakav vid psihoterapije nije uspio da ostvari taj cilj. Pri ovim pokušajima većina pacijenata je odbijala pristup,  jer je za njih postupak promjene pola primamljiviji vid prilagođavanja na situaciju u kojoj se nalaze.

Najčešće, do promjene pola kod ovih osoba i dolazi. Međutim, terapija je i nakon promjene pola potrebna, najčešće u domenu prilagođavanja okolini koja ih, u većini slučajeva teško prihvata. Dakle, moguće je ublažiti simptome ove vrste poremećaja, ali da li je moguće u potpunosti izliječiti, još uvijek je nepoznanica i zavisi od osobe do osobe.

Univerzalan savjet za one koji žele da promijene pol ne postoji. U nekoliko specijalističkih centara obavljaju se operacije ponovnog dodjeljivanja pola u cilju lakšeg prilagođavanja i pokušaja prevazilaženja poremećaja polnog identiteta. Rezultati su dobri, ali nema dokaza visokog kvaliteta o dugoročnoj djelotvornosti tog postupka. Stoga se odluka o takvom liječenju donosi za svakog pacijenta na osnovu temeljne procjene i u saradnji sa iskusnim, stručnim timom.

U svakom slučaju, potrebno je na vrijeme potražiti stručnu pomoć.

Marija Šćepović, klinički psiholog

 

loading...
Tagovi
prikaži više

Slične Objave

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Back to top button
Close
Close