Vlade u regionu hitno da rješavaju pitanja nestalih na prostoru bivše Jugoslavije

Kako je kazao predsjednik Udruženja porodica nestalih, kidnapovanih i ubijenih na prostoru Kosova i Metohije Crveni Božur Ljubiša Filipović, 11.175 osoba se nalazi na listi traženja na prostoru bivše Jugoslavije, od kojih su polovina Srbi.

Prema njegovim riječima, veoma mali broj ili niko od direktnih i indirektnih izvršilaca ratnih zločina, osim Srba nije osuđen za masakre i velika nedjela koja su počinili, prenosi Mina.

“Hiljade i hiljade žrtava žive u velikom siromaštvu i bez nade da će ikada doći do posmrtnih ostataka svojih najmilijih, jer pouzdano znamo da mnogi roditelji neće ni dočekati da saznaju istinu o svojim najmilijima, a mnogi od njih su pomrli samo sa jednom željom, za istinom“, naveo je on.

Filipović je poručio da žrtve i njihove porodice imaju pravo na istinu, jer je, kako je podsjetio, pravo svake porodice da sazna istinu o svom najbližem članu zagarantovano po svim evropskim i svjetskim konvencijama o ljudskim pravima.

„Moraju se čuti istine o žrtvama, jer je to poštovanje, a ne izjednačavanje. Mnoge porodice i danas žive kao podstanari jedva sastavljajući kraj sa krajem. Oni ne traže mnogo, samo da im konačno nakon 17 godina pakla ova država izađe u susret i obezbijedi im trajni smještaj, a ne da sve kao do sada bude na obećanjima“, rekao je Filipović.

Prema njegovim tvrdnjama, niko ih iz vlasti nije primio na razgovor, makar i da ih sasluša.

„Porodice članova žrtava zahtijevaju od svih nadležnih predstavnika vlada u regionu da se pitanja ubijenih i nestalih osoba hitno počne rješavati, jer bez toga nikada neće doći do pomirenja naroda na prostoru bivše Jugoslavije. Tražimo da svi počinioci zločina budu kažnjeni bez obzira na njihovu nacionalnu i vjersku pripadnost“, poručio je Filipović, najavljujući mirne proteste ispred zgrade opštine u Baru, zbog toga što su vlasti prevarile mnoge porodice raseljenih koje su trebale da dobiju trajni smještaj i dovele ih do prosjačkog štapa.

Prema riječima predsjednika Saveza udruženja interno raseljenih KiM Milenka Jovanovića, Zakon o nestalim osobama, koji je u Bosni i Hercegovini usvojen 2004. godine, treba da počne da se primjenjuje.

„Smatrali smo da on može biti dobar obrazac i za privremene institucije sistema u autonomnoj pokrajini KiM, kako bi iste donijele sličan zakon, po kome bi se upravljali na planu rasvijetljavanja sudbine nestalih i kidnapovanih“, naveo je on, ističući da je Zakon o nestalim osobama važan jer je njime predviđeno stvaranje državnih fondova iz kojih bi se pomogle porodice žrtava nestalih i kidnapovanih.

(CDM)