MALE PRODAVNICE U CRNOJ GORI JEDVA OPSTAJU: Kažemo “Dobro jutro komšija” i dajemo versiju

Prema podacima Monstata promet robe u trgovini na malo u januaru 2016. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine veći je za 3,4 u tekućim i 0,8 odsto u stalnim cijenama, dok je u odnosu na prethodni mjesec promet manji za 22,7 u tekućim i 23,6 procenata u stalnim cijenama.

Pobjeda je juče posjetila više od 20 prodavnica u Podgorici i na pitanje ,,kako se nosite sa širenjem trgovinskih lanaca i njihovim niskim cijenama”, dobili su skoro iste odgovore od svih. Mali trgovci smatraju da je širenje trgovinskih lanaca pogubno za njih i da opstaju samo zahvaljujući komšijama, prijateljima i veresiji.

Vlasnik jednog marketa koji posluje više od dvadeset godina na Zabjelu, rekao je da protiv širenja trgovinskih lanaca nema lijeka i da su privatnici sve slabiji.

“Sve se teže nosimo s njima kao konkurencijom. Ne možemo nikako privući kupce, jer oni idu u mega markete zbog veće ponude i nižih cijena”, kazao je ovaj trgovac koji nije želio da kaže ime.

On je dodao da kupci dolaze u prodavnice samo ako su zaboravili da kupe nešto u velikim marketima.

“Proizvodi koji stalno prolaze su hljeb, mlijeko, cigarete i novine, a za sve ostalo kupci odlaze u velike markete”,  kazao je Pobjedin sagovornik.

Posjetili su i malu prodavnicu na Draču, koja posluje više od 15 godina.

Vlasnica ove prodavnice, koja je takođe željela ostati anonimna, istakla je da kupci sve manje dolaze u male prodavnice, ali da ima i onih koji su im vjerni. Prema njenim riječima kupcima nedostaje ,,dobar dan, komšija“. Ona navodi primjer Slovenije u kojoj je bila slična situacija kao u Crnoj Gori.

“Slovencima je bilo previše trgovinskih lanaca i nedostajala im je prijateljska komunikacija sa prodavcima. Oni koji kupuju u mega marketima, kroz njih prolaze isto kao i roba. Uđu, završe posao i izađu. U mojoj prodavnici je drugačije. Moji kupci su vremenom postali moji prijatelji i zato se ne bojim za opstanak”, kazala je ona.

Ona je dodala da kupci koji kod nje trguju stalno, uvijek mogu uzeti na veresiju, jer postoji uzajamno povjerenje.

“U ovom poslu je najbitnije da znate kako da se ophodite prema ljudima. Mi se razlikujemo od prodavaca u trgovinskim lancima. Naš zadatak nije samo da mu prodamo proizvod, već i da ga natjeramo da se vrati, a ne možemo to učiniti snižavanjem cijena, kao što to rade veliki marketi. Male prodavnice, sa tradicijom, imaju ljudskiji odnos nego trgovinski lanci i ljudima to treba i zbog toga opstajemo”,  zaključila je ona.

Borba za opstanak

Ekonomski analitičar Predrag Drecun smatra kako su ovo očekivani procesi u tržišnoj ekonomiji. Kako nam je rekao, manji prodadaju, veći opstaju.

“To izaziva određene socijalne probleme, jer jedan broj radnika ostaje bez posla i vrši pritisak na socijalne fondove. Za državu je važnije pitanje „koliko ljudi radi u sektoru?”. Drugim riječima, ukoliko je broj radnika u sektoru u porastu, onda se to može ocijeniti društveno korisnim raspoređivanjem kapitala”, kazao je Drecun.

Drecun dodaje da država trpi ukoliko se zbog trgovinskih lanaca smanjuje broj zaposlenih u sektoru i mora reagovati mjerom koja će zaštititi socijalne fondove od dalje pritiska, koji u kranjem teorijskom pristupu dovodi do rasta budžetskog deficita.

“Država mora da posmatra tržiste svakodnevno i da djeluje, iako su danas brojniji ekonomisti koji misle da sve treba pustiti nevidljivoj ruci tržišta. Danas je trgovina par ekselans usluga i potrošač želi da sa što manje novca i vremena zadovoji svoje potrebe za svim artiklima koji mu trebaju za život”, ispričao je Drecun.

Veliki lanci pobjeđuju

Drecun ističe da veliki lanci imaju prednost u svim elementima trgovačke usluge i zato odnose pobjedu na tržištu.

“Jeftinija skladišta, mogućnost izdavanja korisničkih kartica, dobra pakovanja, kutak za odmor djece su prednosti velikih lanaca. Čak se i proizvođači utrkuju da robu daju velikim lancima na što duži rok plaćanja, zbog sigurnosti plaćanja, tj. mogućnosti planiranja finansijskih tokova. Mali trgovci zato moraju da skraćuju rokove plaćanja dobavljačima, kako bi dobili robu iz prve ruke, ali time podižu cijenu, jer često pribjegavaju kreditima kako ne bi kasnili sa plaćanjima”, kazao je Drecun Pobjedi.