Munjevita karijera Igora Lukšića

Ukoliko bi Igor Lukšić bio izabran za najvišu međunarodnu funkciju, on bi bio najmlađi generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN) u istoriji ove organizacije.

Lukšićev put na društvenoj ljestvici u Crnoj Gori – od savjetnika u Đukanovićevoj Demokratskoj partiji socijalista, preko ministra finansija do premijera – trajao je manje od deset godina.

Lukšić je ostvario munjevitu karijeru u crnogorskom političkom i javnom životu. Sa 22 godine Lukšić je diplomirao na Ekonomskom fakultetu, sa 26 magistrirao, a sa 29 godina doktorirao.

Nakon kratkog članstva u opozicionom Liberalnom savezu, ušao je u Demokratsku partiju socijalista, gdje je bio najprije savjetnik, zatim saradnik i sekretar u Ministarstvu vanjskih poslova, da bi preko pozicije savjetnika premijera, došao do ministra finansija, a kada je Milo Đukanović drugi put napustio Vladu, Igor Lukšić je izabran za premijera.

Premijerski mandat Igora Lukšića obilježilo je, između ostalog, nekoliko spornih privatizacija koje su danas predmet istrage Specijalnog tužilaštva.

Premijersku karijeru Lukšića obilježila je i afera u kojoj se falsifikovanim telefonskim listinzima pokušalo pokazati da je Lukšić na vezi sa kriminalnim klanovima.

Ovaj pokušaj kompromitacije falifikatima je otkriven, ali nikada nije otkriveno ko je stajao iz toga, zbog čega je Lukšić nedavno izrazio žaljenje: “Smatram da nije dobro da ta vrsta iskonstruisanih afera ostane bez zaista jasnog epiloga”.

Zbog kandidature za šefa UN-a, Lukšić je napustio Demokratsku partiju socijalista, a nedavno i ministarstvo vanjskih poslova.

U posljednje vrijeme u dijelu javnosti se govorilo o političkom udaljavanju Igora Lukšića i premijera Mila Đukanovića.

Provladini mediji su širili tezu o tome da su određeni centri moći računali na Lukšića da će stati na čelo opozicije i napravi politički otklon od Mila Đukanovića.

U tom kontekstu duže vrijeme, dio političkog javnog mnjenja tumači da je podrška Vlade kandidaturi Igora Lukšića na čelo UN-a, ustvari elegantan manevar za sklanjanje Lukšića iz državnih institucija.

Sam Lukšić je ove spekulacije demantovao nazivajući ih živopisnim konstrukcijama koje nikada nisu bile u igri.

Nekadašnji šef crnogorske diplomatije, Branko Lukovac, takođe sumnja da je kandidatura Lukšića za čelo UN-a ima unutarpolitičku pozadinu.

“Sumnjam da se ovdje radi o kandidaturi koja praktično oslobađa Vladu od prisustva Igora Lukšića na tom mjestu. Mislim da se o tome ne radi, nego se radi o zaista jednoj želji da se Crna Gora preko te kandidature afirmiše. Tako da mislim da je to i svojevrsna investicija u dobrog kadra koji je ostavio dobar utisak na dužnostima u Crnoj Gori i u ime Crne Gore i koji će, sasvim sigurno, imati pred sobom dobru karijeru”, ocjenjuje Lukovac.

Od Rusije sve zavisi

Branko Lukovac smatra da Lukšić ispunjava uslove koji se traže za dužnost generalng sekretara UN-a, jer dolazi iz zemlje koja je normalizovala odnose sa susjedima i jedna je od najstabilnijih u ovom regionu koji ima prednost u ovogodišnjem izboru.

Kada je riječ o šansama za izbor Lukšića, Lukovac kaže da je to teško predvidjeti.

“Kandidati koji su postali generalni sekretari UN-a nisu bili, da tako kažem, izuzetno uticajne međunarodne diplomate. Tako da se tu ne može sa sigurnošću prognozirati koji će element da pretegne u selekciji. Konkurencija je zaista velika”, ističe Branko Lukovac.

Izbor Generalnog sekretara UN-a će zavisiti od stava Rusije. Lukovac očekuje da se sa tom zemljom razgovara u narednom periodu.

“U ovim posljednjim mjesecima smo bili pod pritiskom ruskog suprotstavljanja opredjeljenju Crne Gore za članstvo u NATO, a prije toga kritika oko pridruživanja sankcijama EU zbog situacije u Ukrajini. Da li će ti elementi uticati na negativan stav Rusije? Jer ukoliko bude negativan stav Rusije onda nema ništa od šansi. Ali, ja se iskreno nadam da će biti prilike da se Rusijom razgovara jer toliko je kandidata iz država članica NATO i EU da Crna Gora ne bi trebalo da bude izuzetak u tom pogledu”, zaključuje Lukovac.

(RSE)