Povlačenje rječnika iz distribucije jedino razumno rješenje

“Tražim da se pomenuti Rječnik što hitnije povuče iz distribucije; ovakav kakav je, sa svim uočenim nedostacima, on može biti samo na golemu štetu crnogorskog naroda i kulture. Ne znam kako će reagovati CANU u tom smjeru, ali smatram da bi nadležno ministarstvo urgentno moralo preduzeti korake, uprkos nepovratnim finansijskim troškovima koji su nastali štampanjem ovakvog Rječnika, mislim da je njegovo povlačenje iz distribucije jedino razumno rješenje u ovom trenutku”, kazao je za Pobjedu Abović.

Na spisku članova Savjeta za izradu Rječnika crnogorskog narodnog i književnog jezika, uz ime Miomira Abovića stoji odrednica Fakultet za crnogorski jezik i književnost. Na pitanje da li ga je ta visokoškolska institucija delegirala da učestvuje u realizaciji projekta CANU, on kaže: Ne!

“U Savjet za izradu Rječnika crnogorskog narodnog i književnog jezika bio sam ušao mnogo prije radnog angažovanja na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost”, izričit je Abović.

Njegov lični doprinos u realizaciji Rječnika je, kako kaže, bukvalno nikakav.

“Bio sam prisutan na prve dvije ili tri sjednice pomenutog Savjeta na kojima se razgovaralo o načelnim pitanjima izrade Rječnika crnogorskog narodnog i književnog jezika. Zatim je bio nastupio i malo duži zastoj u sazivanju sjednica Savjeta. Nakon toga, što zbog razloga lične prirode što zbog uvida da je cio projekat započeo prilično neorganizovano i stihijski, nisam više dolazio na sjednice Savjeta. No, i pored toga što u zadnjih najmanje godinu i po dana nisam dolazio na sjednice Savjeta dakle u periodu finalizacije prvog toma Rječnika crnogorskog narodnog i književnog jezika bez svog znanja i pristanka potpisan sam kao jedan od članova Savjeta za izradu Rječnika. Tačno je da nisam podnio formalnu ostavku na svoje članstvo u Savjetu, ali ostalim članovima Savjeta iz čina nedolazaka na sjednice Savjeta morao je biti kristalno jasan moj stav prema učešću u nastavku rada na projektu izrade prvog toma Rječnika crnogorskog narodnog i književnog jezika. Smatrao sam da će se oni i ponašati u skladu s tim kad prvi tom Rječnika bude izašao iz štampe, tj. da me neće uvrstiti u popis članova Savjeta za izradu Rječnika , ali, na žalost, prevario sam se u procjeni. Bilo kako bilo, moja savjest povodom ovog događaja potpuno je mirna”, priča Abović.

On naglašava da je bio prisustan samo na prve dvije-tri sjednice Savjeta, kada su vođeni neki načelni razgovori o metodologiji izrade Rječnika.

“Bilo je diskusija o tome koju sve leksičku građu uključiti u Rječnik, kako omeđiti korpus iz kojeg treba ekscerpirati leksičku građu itd.; dakle, za taj rani period rada na izradi Rječnika više-manje sve uobičajene i, da tako kažem, redovne teme. Kasnijoj fazi rada na izradi prvog toma Rječnika crnogorskog jezika nisam prisustvovao; ne znam kako se odvijao dalji rad crnogorskog narodnog i književnog jezika, kako rekoh, nisam prisustvovao; ne znam kako se odvijao dalji rad na izradi prvog toma Rječnika, a još manje mi je jasno kako je moglo doći do onakvih kardinalnih grešaka koje su konstatovali profesori FCJK”, ističe Abović.

Poznate su mu primjedbe koje na račun sadržaja Rječnika ovih dana upućuju lingvisti i istoričari. Smatra ih opravdanim.

“Upoznat sam o svim primjedbama koje su na Rječnik crnogorskog narodnog i književnog jezika iznijeli pojedini profesori FCJK. Temeljno sam pratio njihove kritike u tom pravcu, pogotovo primjedbe koje su na Rječnik iznijeli mr Jelena Sušanj i mr Boban Batrićević. Držim da su sve te primjedbe potpuno na mjestu kako one koje se tiču pojedinih leksikografskih definicija, tako i one koje se tiču nevjerovatnih grešaka historiografske provenijencije. Smatram da su takve kardinalne i, iznad svega, neoprostive greške kad je u pitanju jedan, za crnogorski narod i crnogorsku kulturu, tako kapitalni projekat kao što je Rječnik crnogorskog književnog i narodnog jezika mogle nastati isključivo lošom koordinacijom između ljudi koji su učestvovali u njegovoj izradi. Ako za momenat i apstrahujemo pojedine sporne leksikografske definicije, brojne krupne greške historiografske provenijencije mislim da nije moguće drugačije objasniti sem na način da te definicije niko poslije njihovih kreatora nije pogledao i prekontrolisao, nego su „na prvu“ uključene u prvi tom Rječnika. Takva praksa je nedopustiva i u radu na projektima manjeg značaja a kamoli pri izradi rječnika standardnog ( i narodnog) jezika”, kaže član Savjeta za izradu Rječnika crnogorskog narodnog i književnog jezika.

Ne treba paničiti, ima i vremena i volje

Postavlja se i pitanje što dalje kad je izrada Rječnika crnogorskog jezika u pitanju. Abović smatra da je nužno je hitno ispraviti greške koje su profesori FCJK uočili i učinili dostupnim javnosti.

“Ono što je po meni najvažnije objediniti, prije svega lingvističke, a onda i ostale relevantne ( i istinski zainteresovane) stručnjake sa FCJK i CANU u nastavku rada na izradi Rječnika crnogorskog jezika te obezbijediti neuporedivo bolju koordinaciju među stručnjacima iz različitih oblasti nego što je to bio slučaj dosad. Jer, ne može se negirati činjenica da u CANU postoji i djeluje određen broj talentovanih mladih lingvista i da je u ovaj projekat prvobitno bio uključen značajan broj relevantnih naučnika iz različitih naučnih oblasti. Ali da bi se ovako kapitalan projekat uspješno doveo do kraja neophodna je sinergija, a nje očito nije bilo. A za nedostatak sinergije, kako nam istorijsko iskustvo kazuje, obično su odgovorni rukovodioci određenih projekata i njihovi najbliži saradnici. No, ne treba paničiti ima i vremena i volje da se projekat Rječnika crnogorskog jezika postavi na prave tračnice. I ja ne dvojim da će uskoro tako i biti”, poručuje Abović.