Više od devet miliona eura za oblast socijalne i dječje zaštite Glavnog grada

“Glavni grad je nastavio sa uspostavljenom praksom da kod sve većeg broja socijalnih servisa grad, zajedno sa donatorima, obezbjeđuje neophodna finansijska sredstva za realizaciju servisa i monitoring kroz svoje nadležne organe a da sami proces u operativnom smislu kreiraju i koordiniraju oni na koje se servis odnosi, jer će se na taj način obezbijediti najbolji kvalitet u njegovoj realizaciji”, istaknuto je danas u Podgorici povodom početka rada novog, petog po redu socijalnog servisa u mandatu aktuelne gradske uprave.

Boris Mugoša, zamjenik gradonačelnika Podgorice je istakao da je radna grupa sastavljena od NVO – Organizacija slijepih, Udruženje paraplegičara, Organizacija gluvih i nagluvih i Udruženje mladih sa hendikepom, u saradnji sa Crvenim krstom kao koordinatorom procesa i Sekretarijatom za rad, mlade i socijalno staranje, radila na definisanju koncepta navedenog servisa i efikasnoj realizaciji svih neophodnih pretpostavki kako bi zajedno došli do optimalnog rješenja i bili potpuno spremni za adekvatno sprovođenje ovog socijalnog servisa. Mugoša je podjsetio da su u ovom mandatu počela sa radom četiri nova socijlna servisa i to Dnevni centar za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju, Centar za tretman zavisnica od psihoaktivnih supstanci, Dnevni centar za podršku djeci i porodici u riziku, i Prihvatilište za beskućnike.

„U vezi sa aktivnostima iz oblasti socijalne i dječje zaštite, uporedo sa pokretanjem pet novih socijalnih servisa, u ovom mandatu smo uspjeli da značajno poboljšamo i veliki broj aktivnosti iz ove oblasti koje se već duži niz godina realizuju u Glavnom gradu. Za 30 odsto smo povećali broj korisnika za pomoć i njegu u kući starim licima, povećali smo sa 500 na 600 besplatnih dnevnih obroka u narodnoj kuhiniji, preko 1000 mališana iz porodica sa lošim materijalnim stanjem je besplatno ljetovalo i zimovalo na Veruši o trošku Glavnog grada, blizu 900 djece je u prethodne tri godine dobilo novčanu pomoć za nabavku školskog pribora, za 30 odsto smo smanjili participaciju klijenata na Kakarickoj gori u cijeni rezidencijalnog tretmana, duplo povećali vrijednost poklon paketića za svako novorođeno dijete“, naveo je Mugoša ističući da sve ove aktivnosti potvrđuju jasno i čvrsto opredjeljenje ove uprave da je vođenje jedne socijalno odgovorne politike u vrhu njenih prioriteta.

„Osnovni preduslov za sve ovo su značajno veća izdvajanja  iz budžeta Glavnog grada za ove namjene i mi smo od 2015. godine zaključno sa budžetskom 2018. godinom, preko devet miliona eura izdvojili za tekuće aktivnosti u oblasti socijalne i dječje zaštite. Budžet javnih ustanova u ovoj oblasti je za preko 60 odsto povećan u odnosu na 2014. godinu“, istakao je Mugoša i podsjetio da je Glavni grad dodjelom parcela besplatno uz komunalije omogućio da 170 porodica na Koniku riješi stambeno pitanje.

„Blizu 300 porodica penzionera takođe je riješilo stambeno pitanje pod povoljnijim uslovima,  dodijeli smo i petnaest stambenih jedinica licima u stanju sociljane potrebe a za 15 je podjela u toku, do najvećeg projekta kada je u pitanju izgradnja objekta u oblasti socijalnog staranja, a to je Dom starih na Starom Aerodromu, čija je izgranja počela prošle godine. Riječ je o projektu vrijednom preko 12 miliona eura gdje je participicaja grada oko tri miliona eura“, zaključio je Mugoša.

Ivan Terzić Sekretar Sekretarijata za rad mlade i socijalno staranje je istakao da je za novi socijalni servis izdvojeno 25.000 eura za tekuću godinu.

“Iako se servis zove personalna asistencija za lica sa invaliditetom, poslije komunakcije sa nevladinim organizacijama koje učestvuju u ovom projektu može se reći da se radi o svojevrsnoj kombinaciji personalne asistencije i pružanja podrške za život u zajednici. Sekreatrijat je za ovu svrhu potpisao Protokol o saradnji sa Crvenim krstom Crne Gore, koji će na operativnom niovu koordinirati ovim projektom u koji su uključene organizacije čiji su predstavnici članovi Savjeta za pitanja lica sa invaliditetom Skupštine Glavnog grada. Obzirom da se radi o pilot projektu, saradnja sa ovim organizacijama je pomogla da se dobiju relevantne informacije o potrebama lica sa invaliditetom, kao i specifičnostima pojedinačnih kategorija ovih lica”, istakao je Terzić. On je podsjetio da je početna ideja bila da se za ovaj iznos od 25.000 angažuje pet asistenata za pet korisnika na period od deset mjeseci, koliko je predviđeno da traje ovaj pilot projekat.

“Kroz komunkaciju sa udruženjima odlučili smo da Oganizacija gluvih zbog specifičnih potreba angažuje dva asistenta koji poznju znakovni jezik gluvih i koji, uz tehničku podršku koju je obezbijedila Telenor fondacija, mogu pružiti podršku većem broju svojih korisnika. Zbog toga je za sada angažovano šet asistenata na projektu, čime smo obuhvatili značajno veći broj korisnika od inicijalno predviđenih. Još jednom pozivamo društveno odgovorne kompanije i pojedince da, u saradnji sa Glavnim gradom podrže ovaj projekat”, istakao je Terzić.

I Crveni krst kao koordinator i neko ko će ovaj proces učiniti efikasnijim, očekuje da će se još partnera iz privrede i civilnog sektora uključiti u ovaj projekat kako bi, u partnerstvu sa Glavnim gradom, obuhvatili što veći broj korisnika.

Jelena Dubak iz Crvenog krsta istakla da je sjajna partnerska saradnja sa NVO i Glavnim gradom, jedno pozitivno i novo iskustvo i za Crveni krst.

“I mi smo, posebno od NVO koje predstavljaju ove kategorije lica, dosta naučili. Nama je želja da se ovakvim primjerom i druge lokalne samouprave vode prilikom kreiranja novih socijalnih servisa kako bi se na kvalitetan način pružila podrška onima kojima je najpotrebnija ”, istakla je Dubak.

Anđela Radovanović, predstavnik organizacija osoba sa invaliditetom koje participiraju u ovom projektu, ističe da je ovo jedna nova i uspješna priča koju je pokrenuo Glavni grad.

“Personalna asistencija je jedan od osnovnih preduslova za samostalan život osoba sa invaliditetom i izuzetno je važna kako bismo imali veći broj osoba sa invaliditetom koje su aktivni učesnici svakodnevnog društvenog života. Imamo iskustvo kroz projektne aktivnosti svih naših udruženja, koje je pokazalo da su osobe koje su korisnici personalne asitencije mnogo aktivnije, uz podršku personalnih asitenata, asistenata u nastavi i drugih oblika servisa podrške za život u zajednici. U idealnoj situaciji bi govorili o tome da svaka osoba sa invaliditetetom ima personalnog asistenta, dakle kada bi svi oni kojima je ovaj vid podrške potreban, mogli to pravo da ostvare. U tom smislu, pozdravljam ovaj korak Glavnog grada kao nešto što će doprinijeti poboljšanju položaja osoba sa invaliditetom”, istakla je Radovanović.

I dr Nebojša Kavarić, predsjednik Savjeta za pitanja lica sa invaliditetom Skupštine Glavnog grada, smatra da uvođenje socijalnih servisa od strane Glavnog grada više nije iznenađenje.

“Ovo je izuzetno pozitivan trend koji treba pratiti, i zahvaljujući ovakvom odnosu lokalne uprave realna su očekivanja da će biti još novih servisa”, istakao je Kavarić.