FRIDOM HAUS O SLOBODI MEDIJA U CRNOJ GORI: Novinare progone i krimi-grupe i politički establišment!
Novinari u Crnoj Gori suočavaju se sa nasiljem od strane kriminalnih grupa i pritiscima političkog establišmenta, a od 76 slučajeva napada na novinare koji su zabilježeni od 2004. godine, većina je i danas neriješena, piše Fridom haus (Freedom House).
Napadi na novinare postali su sastavni dio života u Crnoj Gori, navodi se u tekstu i dodaje:
“Organizacije za slobodu medija zabiležile su 76 slučajeva od 2004, a većina nije riješena. Mjesec dana prije napada na Lakićevu, podseća Fridom haus, eksplodirala je bomba u blizini kuće još jednog istraživačkog novinara Vijesti, Seada Sadikovića. Pet godina ranije, dodaju, eksplozivna naprava postavljena je kod zgrade redakcije i bila jasno namijenjena glavnom uredniku Mihailu Jovoviću”.
“Takođe te 2013. napadači su bacili eksplozivnu napravu u dvorište novinara Monitora Tufika Softića. A ubistvo Duška Jovanovića, glavnog i odgovornog urednika dnevnog lista Dan, nije riješeno ni poslije 14 godina”, dodaje se.
Još jedna konstanta u Crnoj Gori je predsjednik Milo Đukanović, konstatuje Fridom haus i podsjeća da je njegova stranka, Demokratska partija socijalista, već skoro tri decenije na vlasti, a da je Đukanović većinu tog vremena bio premijer ili predsjednik države, sa nekoliko kratkoročnih “penzionisanja”
Đukanović, ističu, nikada nije skrivao neprijateljstvo prema medijima.
“Neposredno prije predsjedničkih izbora u aprilu optužio je Vijesti da promovišu “fašističke” ideje, tvrdeći da i kritičari dešavanja u zemlji i civilni sektor funkcionišu kao politička opozicija izabranoj vlasti”, pise FH.
Medijsko okruženje u Crnoj Gori je, po njima, veomap olarizovano, sa dubokim podjelama između onih koji kritikuju i onih medija koji odobravaju ono što vlast radi.
“Od četiri dnevna lista u državi, dva (Vijesti i Dan) se smatraju opozicionim, dok se druga dva (Pobjeda i Dnevne novine) smatraju podrškom vlastima. Činjenica je da je malo tržište tako prezasićeno – prema najnovijem izvještaju IREKS-a postoje i tri nedjeljnika, 30 mjesečnih listova, 53 radio-stanice i 17 TV stanica u zemlji od samo 600.000 ljudi – što ostavlja neke medije podložne političkom i ekonomskom pritisku koji može da utiče na kvalitet i nezavisnost njihovog izveštavanja. Isplata javnih sredstava je netransparentna i uglavnom neregulisana, a oglašivačko tržište je naklonjeno i daje značajnu prednost onima koji podržavaju vlast”, navodi se u članku.
Fridom haus piše i da je Javni servis, RTCG, pokušao da se oslobodi političke pristrasnosti kad je njen odbor 2017. imenovao novu direktorku, ali to nije trajalo dugo.
“Novo rukovodstvo i sam odbor došli su pod značajan pritisak nekoliko mjeseci kasnije, a dva člana odbora zamijenjena su krajem 2017. godine zbog navodnog sukoba interesa. Preuzimanje Javnog servisa je okončano u junu 2018. kada su i direktorka i predsjednik Odbora otpušteni”, pišu u članku.
Fridom haus navodi i da je Evropska komisija kritikovala je učinak Crne Gore u poglavljima 23 i 24 – onima koji se bave pravdom i osnovnim pravima – u svom najnovijem godišnjem izvještaju o napretku zemlje ka članstvu u EU. U izvještaju se, ističu, konkretno spominju otpuštanja u RTCG i napadi na novinare kao pitanja kojima Crna Gora mora da se posveti. Zvaničnici EU takođe su, podsjeća Fridom haus, prijetili da će suspendovati finansijsku pomoć predpristupne pomoći – koja iznosi ukupno 315 miliona dolara između 2014. i 2020. godine – ako vlada ne izvede odgovorne za krivična djela nad novinarima pred lice pravde.
“Napadi su često povezani sa organizovanim kriminalom, što je već dugi niz godina problem u zemlji. Međutim, situacija se nedavno pogoršala zbog sukoba između dvije suparničke kriminalne grupe iz Bokokotorskog zaliva. Nedostatak napretka u istraživanju napada na novinare možda odražava stvarnu nesposobnost države da nadjača takve grupe, ali svakako šalje poruku da neće biti otkriveni. Neki novinari se pitaju kako se situacija mogla pogoršati u odnosu na početak pregovora prije deset godina. Još uvijek ima dosta dobrih izveštaja, javnost apatično gleda na napade i pritisak vlasti, dok su napadi i pritisak mnogi među mlađom generacijom skeptični da bi stvari mogle biti drugačije, jer nikada nisu vidjeli smjenu vlasti putem izbora”, navodi se u članku.
Vijesti
