Rješenje za vršnjačko nasilje je školski policajac
Iako su slučajevi vršnjačkog nasilja sve češći u Crnoj Gori, nema zvanične statistike o tome koliko se ono dešava u školama. O tome javnost najčešće saznaje u medijima, nakon što prethodno isplivaju fotografije ili snimci na društvenim mrežama.
Istraživanje iz crnogorskih učionica s kraja prošle godine 2018. sprovedeno na oko 5.000 učenika, pokazalo je i djeca nasilje uglavnom ne prijavljuju roditeljima, nego se sama s tim nose. Stoga, čini se, uvođenje školskog policajca bi moglo da riješi problem, makar kada su školska dvorišta u pitanju.
Profesorica engleskog jezika Tatjana Bojović smatra da bi to bila dobra odluka.
“Ja sam u potpunosti za uvođenje školskog policajca, jer imamo različite situacije, bilo da su međusobno učenici u pitanju, njihov odnos ili opet roditelji koji, takođe, znaju da budu jako nasilni. Dešavali su se i takvi problemi, pa sam mišljenja da bi tome trebalo posvetiti posebnu pažnju”, smatra Bojović.
U Ministarstvu prosvjete kažu da su oni samo jedna karika u lancu borbe protiv vršnjačkog nasilja, ali da se svakako, kako tvrde, vrlo odgovorno bave pomenutim pitanjem. Stoga su formirali komisiju koja će se baviti suzbijanjem vršnjačkog naislja u školama, pri čemu nije isključeno da će jedna od njenih odluka biti i uvođenje školskog policajca.
“Upravo zato je Ministarstvo prosvjete, zajedno sa Upravom policije, formiralo komisiju radi definisanja mjera za suzbijanje vandalizma, sprečavanja nasilja i zaštite imovine obrazovno-vaspitnih ustanova. Članovi Komisije su, pored pomenutih resora, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo finansija i Zajednica opština, ali i udruženje “Roditelji” Komisija će, između ostalog, izraditi analizu stanja u ovoj oblasti i predložiti mjere za poboljšanje bezbjednosti”, kazali su iz prosvjetnog resora.
Dodaju i da bi neozbiljno bilo prejudicirati odluke Komisije.
“Da li će one uključivati opremanje ‘najkritičnijih’ škola video-nadzorom, aktiviranje zaštitara u školi ili neku drugu aktivnosti, ostaje da odluči Komisija, koja će u narednih mjesec dana okvirno izaći sa predlogom”, kazali su iz Ministarstva.
Za psihološkinju Radmilu Stupar-Đurišić školski policajac je sjajno rješenje. Kaže da se tako vraća povjerenje u institucije i formira kvalitetan odnos prema instituciji.
“Djeca su mala, ona ne razumiju pojmove i objašnjenje, ali kada vide stalno, svakog dana nekoga ko stoji tu fizički, oni se tada na pravi način uče šta je institucija. Znaju kome treba da se obrate, i ta institucija nije zastrašujuća za njih jer to je školski policajac, on je tu da čuva, da radi u svom najboljem interesu i da znaš da je tu i kome da se obratiš ukoliko si ugrožen. Sa druge strane, vi imate instituciju u vidu čovjeka koji je tu i sami nasilnici se povlaće, jer imate direktnog predstavnika reda i rada koji stoji u školi i vrši nadzor, fenomenalna stvar”, kazala je Stupar-Đurišić.
Školski policajac je, dodaje projekat koji je sjajno rješenje, ali treba znati da te ljude treba obučiti i platiti.
“To je ozbiljan projekat i u njega se mora ući ozbiljno, a ne paušalno i ne samo da se zadovolji forma. Školski policajac ne može biti svaki policajac. Za takvu poziciju, neophodno je obrazovanje, specifično, neophodna je određena finansijska nadoknada za tu osobu, i neophodne su određene odgovornosti, dužnosti i ovlašćenja”, kazala je ona.
Vikend novine
