NASILJE TREBA DA BUDE JAVNA STVAR
U posljednja četiri mjeseca u Crnoj Gori izvršena su 82 krivična djela nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici, podaci su iz Izvještaja Operativnog tima za borbu protiv nasilja u porodici. Nažalost, kako mnoge žrtve često odluče da ne prijave nasilničko ponašanje ta brojka je vrlo vjerovatno mnogo veća, kaže za Vikend novine porodična psihoterapeutkinja Jovana Strugar. Potrebno je, smatra ona, da kao društvo zajednički mijenjamo svijest i odnos prema nasilničkom ponašanju.
“Tako ćemo olakšati žrtvama koje pate da istupe iz privatne sfere i prijavljuju nasilje jer nasilje nije i nikada ne treba da bude privatna, već javna stvar. Kao društvo često normalizujemo nasilje, pravimo se da ga ne vidimo i biramo uloge pasivnih posmatrača time samo dodatno produbljujemo problem”, pojašnjava Strugar.
Ona navodi da se svijest o nasilju gradi u zajedničkoj akciji svih nas počevši od porodice, školskog sistema, preko organizacija koje se bave ove problematikom, institucija sistema koje treba da reaguju pravovremeno i u skadu sa zakonima.
“Time gradimo društvo u kojem važi pravilo da nasilje nije opcija”, kazala je Strugar.
Iz više razloga žrtve nasilja odbijaju da prijave nasilje, navodi Strugar.
“Različiti su faktori koji žrtve nasilja mogu opredijeliti da reaguju pasivno, tj. da ne prijavljuju nasilje. Tu možemo govoriti o ličnim, ekonomskim ali i kulturnim i socijalnim faktorima. Sa druge strane, žrtve osjećaju strah, bespomoćnost i često ne vide izlaz iz svoje situacije. U tom smislu je i te kako važan odnos koji društvo gradi prema nasilju: kada govorimo o nasilju prema djeci često stavljamo u kontekst opravdanog vaspitavanje fizičkom kaznom ili kada je riječ o nasilju prema ženama same žrtve budu osuđene i stavljene na stub srama po matrici “same su to tražile””, kazala je Strugar.
Kako dodaje, sve su to faktori koji otežavaju žrtvama da prijave, a nama kao društvu da se izborimo sa fenomenom nasilja.
“Jedini pravilan odgovor na takvo stanje je edukacija da nasilje nije način, time preveniramo da do nasilja uopšte dođe a u situacijama u kojima do njega dođe važna je pravovremena, jasna i solidarna akcija svih društvenih činilaca u njegovom suzbijanju”, istakla je Strugar.
Navodi da statistika i medijski izvještaji o sve češćem nasilničkom ponašanju treba da nam posluže kao crveni alarm da se ozbiljno i odgovorno pozabavimo ovim društvenim fenomenom.
“Takođe, edukacija o tome šta je sve nasilje je veoma važna za društvenu zajednicu i suzbijanje ovog negativnog fenomena. Fizičke posljedice nasilja su vidljive i u tom smislu prepoznatljivije, dok one druge psihološkog, emocionalnog ili ekonomskog tipa kao društvo, često normalizujemo, a one su jednako pogubne i uvijek prethode samom fizičkom činu nasilja”, zaključuje Strugar.
U periodu od 20. oktobra prošle do 20. februara ove godine osim 82 krivična djela nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici, izvršeno je sedam krivičnih djela nedavanje izdržavanja, po dva krivična djela oduzimanje maloljetnog lica i ugrožavanje sigurnosti, kao i po jedno krivično djelo neovlašćeno prisluškivanje i snimanje, zatim vanbračna zajednica sa maloljetnikom, te ubistvo i teško ubistvo.
“Krivična djela su izvršena od strane 97 izvršilaca (86 muškog i 11 ženskog pola), nad 112 žrtava (36 muškog i 76 ženskog pola). Takođe su izvršena 582 prekršaja od strane 595 izvršilaca (477 muškog i 118 ženskog pola), nad 640 žrtava (217 muškog i 423 ženskog pola)” podaci su Izvještaja Operatvnog tima u okviru kvartalnog Izvještaja Evropske komisije o Crnoj Gori.
Prema preliminarno statistički obrađenim podacima za 2018, zbog diskriminacije po osnovu pola Zaštitnik je u radu imao ukupno 27 predmeta. U 13 predmeta kvalifikacija djela odgovara rodno zasnovanom nasilju, osam predmeta su po osnovu materinstva, četiri predmeta po osnovu pola, a dva po osnovu trudnoće.
