U susret maturskim večerima: Djevojke za haljinu daju i po 1.000 eura!

Učenica završnog razreda podgoričke Gimnazije “Slobodan Škerović” Jana Mitrović tako primjećuje da maturskoj večeri djevojke više pažnje posvećuju djevojke nego momci.

“Sve mi se spremamo na sličan, al opet na različit način. Neke djevojke su počele da se spremaju prije dva mjeseca, neke prije tri. Ja sam prije 15 dana počela da šijem haljinu i sada je već gotova. Ipak još mjesecima unazad je počelo da se priča o tome ko će prvi da zakaže šminku, ko će gdje da se sprema, hoće li se sve stići na vrijeme, kako će ko da izgleda. Sad smo svi, nekoliko dana pred maturu, uzbuđeni i jedni drugima već pokazujemo kako ćemo otprilike da izgledamo. Baš se vidi uzbuđenje jer je to posljednja noć koju ćemo da provedemo zajedno. Proslavićemo na lijep način četiri godine učenja,” kazala je Mitrović.

Ona kaže da njeni vršnjaci različito doživljavaju matursko veče. Tako je nekome to najvažnija noć u životu, dok je drugima važno samo da se dobro provedu.

“Ima onih koji jedva čekaju i koji su se mnogo potrudili da izgledaju savršeno, da im to bude najljepša noć u životu, a ima i ljudi koji to više posmatraju kao neki doživljaj i kojima je važnije kako će da se provedu nego kako će da izgledaju. To je individualno. Ja nekako nijesam previše pažnje posvetila tome. Naravno o svemu sam razmišljala, al kod mene je bilo manje tenzije i atmosfera je bila opuštenija”, ističe Mitrović.

U pripremama neki znaju i da pretjeraju, a sve na štetu budžeta svojih roditelja. Kako Mitrović kaže, momci su u tom pogledu nešto racionalniji.

“Momci otprilike potroše oko 200 eura na odijelo, uglavnom isto. S druge strane, znam cure koje su na haljine davale između 50 i 1.000 eura. Neke su djevojke to baš ozbiljno shvatile. Sto se tiče šminke, potroši se od 20 do 50 eura, cipele koštaju oko 30 do 100 ili 200 eura, ko koliko može da uloži. Otprilike je minimalna suma u koju spada i matursko veče oko 200 eura. Ipak to je minimum. Prosječno se potroši oko 500, 600 eura”, navodi Mitrović i naglašava da ona u tom pogledu ne voli da preteruje.

“Mislim da je mnogo bitnije kako će to neko da iznese, nego kako će to da izgleda. Izgled je važan, ali to nije presudno. Meni je bolje da, umjesto što neko potroši 500 eura za haljinu, za taj novac negdje otputuje. Mnoge djevojke kupe haljinu ili je sašiju i nikad je više ne obuku”, rekla je Mitrović.

Ipak, njoj se, kako kaže, u neku ruku sviđa taj estetski dio jer to prilika da profesori i učenici vide jedni druge u drugom svijetlu.

“Rijetko ko se trudi da se previše sređuje za školu. Svi znamo jedni druge iz tih kućnih varijanti. Što se tiče emotivnog doživljaja, najviše zbog toga iščekujem da vidim kako će sve to da izgleda zato što je kraj zajedničkog školovanja, svi idemo na različite fakultete. Ovih posljednjih par mjeseci smo svi raštrkani i to je prilika da svi posljednji put budemo kao generacija na jednom mjestu i da zajedno uživamo u tome”, napominje Mitrović.

Osim maturanata, za svečani rastanak od drugara iz klupe pripremaju se i polumaturanti. Iako su tek na pragu svijeta odraslih, mnogi od njih za ovaj događaj takođe biraju skupocene toalete. Međutim, učenica devetog razreda u “OŠ Marko Miljanov” Irina Vujošević savjetuje vršnjake da izgledaju što prirodnije, te da istaknu ljepotu i mladost.

“Svoju crnu haljinu osmislila sam uz maminu pomoć i nisam potrošila mnogo novca. Smatram da je važno odabrati odgovarajuću šminku i frizuru. Polumatura predstavlja događaj za pamćenje, osmjehe, ali ujedno i suze zbog rastanka. Pamtiću svoju školu, drugare i nastavnike, kao jednu veliku porodicu, divne ljude i iskrene prijatelje. Naš rastanak samo će biti čuvar našeg vremena, a naša budućnost krenuće put novih saznanja, ljudi i uspjeha”, poručuje Vujošević.

Polumaturant u OŠ “Marko Miljanov” Amer Šahović, takođe, kaže da svoje roditelje nije previše opterećivao, te da na pripremu za matursko veče ne treba trošiti previše novca.

“Za polumatursko veče pripremao sam se nekoliko nedelja. Svoje roditelje nisam opterećivao previše jer ne treba pretjerivati u trošenju novca, već skromno odabrati nešto u čemu se osjećamo lijepo. Planiram da obučem farmerke, sivi sako, bijelu košulju i patike. U sljedeći mjesec ulazim sa jedinom brigom o upisu u srednju školu”, dodaje Šahović.

Psiholog Ispitnog centra Zorica Minić za Vikend novine kaže da se posljednjih godina sve više udaljavamo od suštinskog shvatanja riječi matura.

“Shvatanje mature se sve više udaljava od njenog suštinskog značenja koje objašnjava samo njeno ime koje dolazi od latinske reči maturus, što znači zreo. Dakle, maturirati znači sazreti, preći iz djeteta u odraslu osobu. Svjedoci smo da mladi na maturske večeri odlaze sa ambicijom da se provedu kao bogati i slavni, a njihovi roditelji ih svesrdno podržavaju u stvaranju te iluzije. Šta ovo govori o našem sistemu vrijednosti i prioritetima? Gdje nam osećaj za realnost i za mjeru”, pita se Minić.

Prema njenim riječima, na sceni je glamur, u svim prilikama, rođenjima, rođendanima, svadbama, slavama…

“Nažalost, zaboravljamo smisao, gubimo suštinu, dominira pojavnost. Kada bi roditelji iz daleko bogatijih zemalja čuli koliko se ovdje troši na maturu, zavidjeli bi nam na standardu. Postalo važnije kako će se izgledati za matursko veče i da li će se imati “reprezentativne” slike za “kačenje” na društvenim mrežama, koliko će biti lajkova, napiti se i divljati nakon proslave. Da li se time pokazuje odraslost? Ovakav sistem dovodi do nepromišljenog konzumerizma, u kome su gotovo svi zadovoljni, naročito modni dizajneri, ugostitelji, trgovci, vlasnici salona ljepote i drugi”, ističe Minić.

Ipak, ona napominje da ima dosta pametne i talentovane djece.

“Neki od njih su nam prošle godine pokazali kako se može kreativno proslaviti matura a istovremeno biti human i umjesto kupovine skupe toalete, proslaviti u jednostavnoj garderobi, a sredstva upotrijebiti za nešto drugo. Matursko veče bi trebalo da bude jedna dobra žurka gdje bi se društvo zabavilo, ali te svadbarske zabave su postale naš standard. Premještanjem tih dešavanja u školske sale i okvire škole, sve bi moglo da bude mnogo jeftinije i kreativnije. Treba imati povjerenja u pametne mlade ljude da će moći više i bolje od nas”, naglašava Minić.

Ona, takođe, napominje da nije samo matura zasjenjena glamuroznošću, te da je glamur nama glavni.

“Naši ljudi se trude da budu dobri roditelji, pa se na različite načine žrtvuju za svoju djecu, a to uključuje i materijalnu žrtvu. Roditelji su spremni da učine sve kako njihovo dijete ne bi trpjelo što je “ispod” druge djece. Oni sebe smatraju odgovornim za djetetov status, i ako nemaju dovoljno materijalnih mogućnosti da isprate zahtjeve koje nameće generacija, osjećaju se krivim. Razumijem, ali ne odobravam scenario po kom fini i prosvećeni roditelj mora da se povinuje diktatu vremena jer ‘to svi rade’. Uglavnom, oni roditelji koji imaju jasan stav po pitanju malograđanskog kiča odgajaju djecu koja i sama dijele slične vrijednosti”, dodaje Minić.

Vikend novine