Home / PG INFO / Aktuelno / KAKO JE KIŠNI MAJ UTICAO NA ZDRAVLJE? Podgorička ljekarka daje preporuke kako sačuvati zdravlje i izbjeći doktore

KAKO JE KIŠNI MAJ UTICAO NA ZDRAVLJE? Podgorička ljekarka daje preporuke kako sačuvati zdravlje i izbjeći doktore

Kišni mjesec maj je za nama, ali na vrijeme bez oblaka i kiše ćemo još malo sačekati.

Osim na psihu, kiše i tmurno vrijeme utiču i na zdravlje, a zbog čega se građani najčešće javljaju svojim izabranim ljekarima u ovo doba godine pitali smo dr Branku Grujević, izabranu doktorku za odrasle.

Dr Grujević kaže da se, u ovom periodu godine, ljekarima najčešće javljaju pacijenti sa hroničnim bolestima, kao oni sa akutnim tegobama koji dolaze redovono po terapiju, upute pa i savjet.
Ovaj maj nas je neprijatno iznenadio sa vremenom, kako se to odrazilo na zdravlje ljudi?
Istina je da ovakvo čudljivo proljeće negativno utiče na zdravlje ljudi, ne samo da dolazi do negativnog uticaja na hronične bolesnike (astmatičari, kardio vaskularni i pacijenti sa problemimam koštano mišićnog sistema) već se javljaju i respriratorne infekcije gornjih respiratornih organa.

To su uglavnom prehlade, sporadično povišene temperature, kašalj i slično. Obzirom da se priroda budi česti su i pacijenti sa alergijskim tegobama.
Kakva je to bolest alergija?
Alergije postaju preovladajuće bolesti modernog doba. Postoje alergije koje nastaju baš u ovo vrijeme. Sad kad se priroda budi, cvjeta drveće (bor, lipa i najopasnija ambrozija), kao i alergeni koji prouzrokuji drugi alergeni. Njihov spektar je širok.
Koje tegobe se javljaju kod proljetnih alergija?
Na širenje polena reaguje naš imuni sistem koji proizvodi onoliko histamina koji širi uske kapilare i time se povećava protok krvi koji posljedično uzrokuje otoke i kongesiju stoga se javljaju tegobe slične prehladi, ali traju duže.To su kijanje, curenje sekreta iz nosa, zapušenje nosa, suzenje i svrabež očiju. U težim slučajevima otežano disanje, zbog toga često pacijenti pomisli na virusne infekcije, bronhitis i sl.
Često se sad u proljeće čuje termin „proljetni umori“, postoji li to?


Nakon zimskih, hladnih i kišnih dana kod nekih ljudi se stvara zamor. Čovjek se zbog loših vremeskih uslova povuče u topli dom, radni prostor, nastoje da što manje vremena provedu vani na kiši. Ishrana je siromašna svježim voćem i povrćem. Malo smo fizički aktivni, pomalo uspavani. Sunčani dani nas prosto mame da odmah prošetamo, istrčimo, a pritom se naš uspavani organizam teže bori sa tim pojačanim aktivnostima. Rjeđe se javljaju prolazne anemije, kod nekih ljudi se javljaju i psihičke tegobe u vidu malodušnosti, melanholije, nesanice i depresije, ali su to sve prolazne tegobe bez potrebe za liječenjem.
Kako se liječe?
Pacijent bi trebao izbjegavati alergen, smanjiti kretanje u prirodi, a liječenje treba prepustiti ljekarima.
Nikad nije previše raditi na promociji zdravlja, kao što su npr. preventivni pregledi.
Preventivni pregledi bi trebalo da budu obavezni za sve, pogotovo za rizične grupe, kao što su novorođenče vodimo na redovne pedijatriske preglede i vakcinaciju, tako bi trebalo i dalje da brinemo o zdravlju. Rizici sa kardio-vaskularnih oboljenje, moždanih udara, malignih bolesti mogu se preduhitriti sa preventivnim pregledima. Trebalo bi da nam to navika bude i da češće idemo kod izabranog doktora, ginekologa, stomatologa, kao što redovno idemo kod frizera, kozmetičara i sl.
Često se insistira da pijemo dosta tečnosti, šta da pijemo?


Voda je sok života, Ona čini 70% našeg tijela. Trebali bi da pijemo 1,5 do 2 litra vode dnevno. Čajeve od ljekovitog bilja, svježe cijeđeni sokovi. Treba izbjegavati gazirana pića, previše kafe, alkohol. Posebno je važno istaći da djeca i starija populacija unose dosta vode.
Možemo li za kraj čuti od Vas preporuke za zdrav život?
Pacijenti bi se trebali pridržavati savjeta ljekara, pravilna ishrana i zlatno pravilo fizička aktivnost, prestanak pušenja, zloupotreba narkotika, psihoaktivnih supstanci i alkohola. Preporuka i savjeta, po meni nedovoljno, svi čitaju, lajkuju, ali mali broj ljudi to primjenjuje.

M. Komlenac

loading...

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *