Home / NASLOVNA / Do 2050. godine na svijetu će živjeti 9,7 milijardi ljudi

Do 2050. godine na svijetu će živjeti 9,7 milijardi ljudi

Očekuje se da će se broj stanovnika u svijetu uvećati za dvije milijarde u narednih 30 godina, sa 7,7 milijardi, koliko ih trenutno ima, na 9,7 milijardi u 2050. godini, prema novom izvještaju Ujedinjenih nacija koji je objavljen danas.

Izvještaj „Perspektive svjetske populacije za 2019. godinu: Ključne činjenice“,  koji je objavio Odsjek za stanovništvo pri Odjeljenju UN za ekonomska i socijalna pitanja, pruža sveobuhvatan pregled globalnih demografskih obrazaca i perspektiva.

“Studija zaključuje da bi krajem ovog vijeka svjetska populacija mogla dostići svoj maksimum od skoro 11 milijardi ljudi.
Izvještaj takođe ukazuje da svjetska populacija stari zbog povećanja očekivanog životnog vijeka i pada nivoa plodnosti, i da raste broj zemalja kod kojih dolazi do opadanja broja stanovnika. Rezultirajuće promjene u veličini, sastavu i distribuciji svjetske populacije imaju značajan uticaj na ostvarivanje Ciljeva održivog razvoja, globalno usvojenog plana za poboljšanje ekonomskog prosperiteta i društvene dobrobiti uz zaštitu životne sredine”, navode iz Ujedinjenih nacija.

Svjetska populacija nastavlja da raste, ali stope rasta se veoma razlikuju od regije do regije.

“Nove projekcije stanovništva pokazuju da će priraštaj devet zemalja činiti više od polovine projektovanog rasta svjetske populacije od sada do 2050. godine: Indija, Nigerija, Pakistan, Demokratska Republika Kongo, Etiopija, Ujedinjena Republika Tanzanija, Indonezija, Egipat i Sjedinjene Američke Države (redoslijed od najvećeg do najmanjeg prema očekivanom povećanju nataliteta). Predviđa se da će oko 2027. godine Indija prestići Kinu kao zemlja sa najvećim brojem stanovnika na svijetu”, dodaju oni.

Predviđa se da će se stanovništvo Podsaharske Afrike udvostručiti do 2050. godine (povećanje od 99 odsto). Regije koje mogu imati niže stope rasta stanovništva između 2019. i 2050. godine uključuju Okeaniju bez Australije/Novog Zelanda (56 procenata), Sjevernu Afriku i Zapadnu Aziju (46 odsto), Australiju/Novi Zeland (28 odsto), Centralnu i Južnu Aziju (25 odsto), Latinsku Ameriku i Karibe (18 odsto), Istočnu i Jugoistočnu Aziju (3 odsto) i Evropu i Sjevernu Ameriku (2 odsto).

Liu Zenmin, podsekretar Ujedinjenih nacija za ekonomska i socijalna pitanja, smatra da izvještaj nudi plan puta koji ukazuje gdje treba usmjeriti aktivnosti i intervencije.

“Mnoge od najbrže rastućih populacija nalaze se u najsiromašnijim zemljama, gdje rast stanovništva donosi dodatne izazove u naporima za iskorjenjivanje siromaštva, postizanje veće jednakosti, borbu protiv gladi i neuhranjenosti i jačanje pokrivenosti i kvaliteta zdravstvenih i obrazovnih sistema kako bi se osiguralo da niko ne bude izostavljen”, istakao je on.

Rast radno sposobnog stanovništva stvara mogućnosti za ekonomski rast

U najvećem dijelu Podsaharske Afrike, i u djelovima Azije, Latinske Amerike i Kariba, skorašnja smanjenja fertiliteta dovela su do toga da radno sposobno stanovništvo (25-64 godine) raste brže nego druge starosne grupe, stvarajući priliku za ubrzani ekonomski rast zahvaljujući povoljnoj distribuciji starosne dobi stanovništva. Da bi imale koristi od ove “demografske dividende”, vlade bi trebalo da ulažu u obrazovanje i zdravstvo, posebno za mlade ljude, i da stvaraju stimulativne uslove za održivi ekonomski rast.

Ljudi u najsiromašnijim zemljama još uvijek žive sedam godina kraće nego što je globalni prosjek

Prognozira se da će se očekivano trajanje života po rođenju na globalnom nivou, koji se produžio sa 64,2 godine u 1990. godini na 72,6 godina u 2019. godini, dodatno produžiti na 77,1 godinu u 2050. godini.

“Iako je postignut značajan napredak u smanjivanju razlike u dužini životnog vijeka između zemalja, i dalje postoje veliki jazovi. Tokom 2019. godine, očekivano trajanje života po rođenju u najmanje razvijenim zemljama zaostaje za 7,4 godine za globalnim prosjekom, uglavnom zbog trajno visokog mortaliteta djece i majki, kao i nasilja, sukoba i HIV epidemije”, navodi se u izvještaju.

Stanovništvo je globalno sve starije, starosna grupa od 65 i više godina raste najbrže

Do 2050. godine, jedna od šest osoba na svijetu biće starija od 65 godina (16 odsto), što je više u odnosu na jednu od 11 osoba u 2019. godini (9 odsto). Sjeverna Afrika i Zapadna Azija, Centralna i Južna Azija, Istočna i Jugoistočna Azija, Latinska Amerika i Karibi se ubrajaju u regione za koje se procjenjuje da će se udio stanovništva starosti 65 i više godina udvostručiti u periodu između 2019. i 2050. godine.

“Do 2050. godine jedna od četiri osobe  koje žive  u Evropi i Sjevernoj Americi bi mogla imati 65 i više godina. U svijetu je 2018. godine prvi put u istoriji bilo više osoba od 65 i više godina nego djece mlađe od pet godina. Predviđa se da će se broj osoba starih 80 i više godina utrostručiti, sa 143 miliona u 2019. na 426 miliona u 2050. godini”, dodaje se.

Sve veći broj zemalja se suočava sa smanjenjem broja stanovnika

Od 2010. godine, 27 zemalja ili područja je doživjelo smanjenje svoje populacije za jedan ili više procenata. Ovaj pad je prouzrokovan kontinuirano niskim nivoom fertiliteta. Uticaj niskog fertiliteta na veličinu populacije je na nekim lokacijama pojačan visokim stopama emigracije. Predviđa se da će se između 2019. i 2050. godine stanovništvo u 55 zemalja ili područja smanjiti za jedan ili više procenata, od toga kod 26 može doći do smanjenja od deset ili više procenata.

Na primjer, predviđa se da će se u Kini  između 2019. i 2050. godine broj stanovnika smanjiti za 31,4 milion, ili oko 2,2 procenta.

Migracije su postale ključna komponenta promjene stanovništva u nekim zemljama

Između 2010. i 2020. godine, četrnaest zemalja ili područja će imati neto priliv od više od milion migranata, dok će deset zemalja imati sličan neto odliv. Neke od najvećih migracionih odliva pokreće potražnja za radnicima migrantima (Bangladeš, Nepal i Filipini) ili nasilje, nesigurnost i oružani sukobi (Mijanmar, Sirija i Venecuela). Bjelorusija, Estonija, Njemačka, Mađarska, Italija, Japan, Ruska Federacija, Srbija i Ukrajina će se suočiti sa neto prilivom migranata tokom ove decenije, što će im pomoći da nadoknade gubitke stanovništva uzrokovane većom stopom mortaliteta nego nataliteta.

loading...

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com