Home / PG INFO / Aktuelno / STIŽE NOVI PAKAO Temperature će obarati rekorde, jul može biti NAJTOPLIJI IKADA
Foto ilustracija

STIŽE NOVI PAKAO Temperature će obarati rekorde, jul može biti NAJTOPLIJI IKADA

Dok se na našim prostorima borimo sa pravim vremenskim rolerkosterom i smjenama tropskih vrućina i oluja, temperature širom svijeta obaraju rekorde.

Prethodni mjesec bio je najtopliji jun na globalnom nivou od kada se vrše mjerenja, a meteorološke agencije uveliko najavljuju da će ovaj jul biti najtopliji mjesec ikada.

Puko provjeravanje temperature tokom toplotnih talasa ne pokazuje cijelu sliku, a za to je kriv indeks toplote – kombinacija temperature i vlažnosti vazduha koja mjeri kako se ljudsko tijelo zaista osjeća.

To znači da, ako termometar očitava 35 stepeni Celzijusa, a relativna vlažnost je 65 odsto, toplotni indeks će iznositi nevjerovatnih 50 stepeni.

Naša tijela se hlade kada znoj isparava iz nas i smanjuje tjelesnu temperaturu. Kada je napolju vlažno brzina znojenja se smanjuje, pa reagujemo kao da je mnogo toplije nego što jeste. Znoj može biti iritantan, ali je dio sistema regulacije tjelesne temperature i može da vam spasi život.

Toplotni indeks kombinuje temperaturu i vlažnost i to je broj na koji naše tijelo reaguje. Meteorolozi mogu tvrditi da je napolju 33 stepena, ali uz dodatnu vlažnost, mi ćemo se osjećati i ponašati kao da je 47.

Proračuni toplotnog indeksa obavljaju se u hladu, pa izloženost suncu može povećati indeks toplote i za 15 stepeni. Ako ljudsko tijelo dostigne opasno visoke temperature, može doći to toplotnog udara i smrti. Toplotni indeks bio je ključni faktor u toplotnom talasu u Čikagu 1995. godine kada je umrlo 700 stanovnika.

Stručnjaci procenjuju da je “normalan” procenat vlažnost vazduha između 35 i 65 odsto, a sve preko ove vrijednosti može da ima ozbiljne posljedice po naše zdravlje.

Prognoze pokazuju da će narednih dana temperature biti izuzetno visoke i u Crnoj Gori, ali da vlažnost vazduha, iako će biti visoka, neće prelaziti granice normale. Međutim, ostatak svijeta neće biti te sreće.

Maksimalne temperature u Sjevernoj Americi i na zapadu i jugu Evrope će se kretati između 36 i 43 stepena, ali će uz povišenu vlažnost vazduha toplotni indeks biti opasno visok.

Kako da se zaštitimo?

Visoka vlažnost vazduha može imati loše posljedice na naše zdravlje. Kada tijelo nije u stanju da izbacuje znoj i hladi se (najčešće kada je vlaga iznad 70 odsto), ono gubi tečnost, soli i elektrolite, a dolazi i do pregrijavanja.

Može da stvori osjećaj letargije ili manjka energije, ali i hipertermiju – pregrijavanje uslijed nemogućnosti tijela da izbacuje višak toplote.

Hipertermija može da izazove dehidraciju, umor, grčeve, nesvesticu, ali i toplotni udar.

Najbolje što možemo da uradimo da se zaštitimo je da što više boravimo u zatvorenim prostorima blizu klime, pijemo dosta vode i nosimo odjeću od materijala koji dobro upijaju vlagu.

VP/blic
loading...

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com