Ako ne bude preispitana metodologija izrade programa za društvenu grupu predmeta i ne budu kvalitetno analizirana reformska rješenja, šteta učinjena obrazovanju biće neprocjenjiva, ocijenjeno je na okruglom stolu o mjestu i ulozi nastave istorije u obrazovnom sistemu Crne Gore, održanom u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti.

Na okruglom stolu saopšteno je da je reformskim rješenjima od 2004. godine do danas broj časova istorije i geografije u osnovnim školama, ali i modularizovanim obrazovnim programima znatno smanjen što je, kako je istaknuto, otvorilo pitanje kakav će odnos prema prošlosti imati buduće generacije.

“Imaćemo predstavnike u komisiji čije se konstituisanje očekuje, a koja je zadužena da analizira reformska rješenja i položaj svih društvenih grupa predmeta, posebno istorije i geografije. Očekujemo da ćemo snagom argumenata dati valjane prijedloge koji će pomoći da se riješi pitanje mjesta opšteobrazovnih predmeta u novim rješenjima”, kazao je predsjednik Udruženja nastavnika društvene grupe predmeta Slobodan Savović.

On je podsjetio da je od 2004. do danas broj časova istorije i geografije u osnovnim školama smanjen za dva sedmično. Naglasio je da rješenje koje podrazumijeva da u šestom razredu nema geografije ne poznaje uporedna praksa, te napomenuo da je neprihvatljivo da se, uzimajući u obzir broj časova u osmom razredu, izučavaju svih šest kontinenata.

“Dodatan problem je što nemamo ni adekvatne udžbenike, u osmom koristimo staro izdanje za sedmi i stari udžbenik za osmi razred”, dodao je Savović.

Napominjući da se broj časova nastave geografije u kontinuitetu smanjuje, profesorica Filozofskog fakulteta Dragica Mijanović navodi da je najnovijim izmjenama programa u srednjim stručnim školama taj predmet potpuno marginalizovan, tako da u znatnom broju obrazovnih profila ima status izbornog predmeta.

“Nerealno je očekivati da svako razumije suštinu geografije, ali se očekuje da se, kada se donose važne odluke, prvo konsultuju stručnjaci te oblasti. Stoga geografsko obrazovanje mora imati zadovoljavajući status i biti cjelovito, bez obzira na stručni profil određenih škola”, navela je Mijanović i predstavila analizu koja svjedoči da je geografija u poređenju sa zemljama regiona u najmanjoj mjeri zastupljena u Crnoj Gori.

Profesorica Zvezdana Lakić je kazala da su reformom obavljenom od 2004. do 2010. godine istorija i geografija zadržale status obaveznih predmeta, uz prilično smanjenje sedmičnog broja časova, dok analiza planova na trećem nivou kvalifikacija pokazuje da na devet obrazovnih programa nije predviđeno proučavanje istorije i geografije.

“U narednom periodu predstoji reforma za 26 obrazovnih programa trećeg nivoa kvalifikacija i 29 obrazovnih programa četvrtog nivoa. Ukoliko se ne preispita metodologija izrade obrazovnih programa, šteta učinjena obrazovanju biće neprocjenjiva”, kazala je Lakić.