GRADONAČELNIK KORDOBE PODRŽAO BORBU ZA SVETINJE: Moj đed je u Argentinu donio tradiciju i vjeru da se korijeni ne izgube

Pismo, koje prenosimo u cijelosti, je počeo stihovima iz nadgrobne posvete Milu Gvozdenoviću, njegovom pradedi:

Ko slobodu srpsku čuva, od kad Lazar slavno pade, Crnogorac, a ko drugi, on je samo čuvat znade.

Dragi moj narode,

Rekoh moj narode jer se osjećam kao dio njega i tako me je naučio moj đed Crnogorac Jovan, rođen u Gluhom Dolu (crmnička nahija), koji je došao u Argentinu kada je imao 12 godina sa svojim roditeljima i braćom. Sa sobom je donio tradiciju, svoju vjeru i običaje, koje je prenosio na svoje sinove i unuke, kako ne bi izgubili svoj identitet i korjene. Moj prađed Milo je bio među dobrovoljcima iz SAD-a u dva rata (1912. i 1914). Zbog hrabrosti je dobio dva ordena i sve ovo me obavezuje da napišem ove riječi.

U Argintini sam preko različitih sredstava javnog informisanja saznao vijesti o zabrinjavajućoj situaciji, koja je posljedica Zakona o slobodi vjeroispovjesti, zakona koji predviđa upis u državnu svojinu crkvenih i objekata drugih vjerskih zajednica, izgrađenih prije 1918. godine. Ovaj zakon nije samo antiustavan. On je u suprotnosti sa Međunarodnom konvencijom o ljudskim pravima i antidemokratski je, što pokazuje brojnost ljudi koji redovno izlaze na ulice tokom poslednjih mjeseci. Moje skromno mišljenje kao političara, problem je za bilo koju demokratku vlast kada svaka treća osoba protestvuje tražeći povlačenje zakona. Takođe me prijatno iznenađuje da to rade na miran način, bez izazivanja incidenata i to potvrđuje da je riječ o jednom religioznom aktu, to jest litijama, a ne protestima. Iz tog razloga, želim da čestitam kliru Srpske Pravoslavne Crkve u Crnoj Gori, NJegovom Visokopreosveštenstvu Arhiepiskopu cetinjskom, Mitropolitu crnogorsko-primorskom Amfilohiju i NJihovim Preosveštenstvima: Episkopu budimljansko-nikšićkom Joanikiju, Episkopu zahumsko-hercegovačkom Dimitriju, Episkopu mileševskom Atanasiju, vikarnom Episkopu dioklijskom Metodiju i umirovljenom Episkopu Atanasiju. Ne želim da propustim priliku da čestitam i svim sveštenicima, monasima i monahinjama i crnogorskom narodu. Osjećam se radosno i ponosno, jer vidim jedan narod ujedinjen u odbrani svojih svetinja.

Na prvom mjestu, šaljem vam podršku upućujući molitve Svetom Arhangelu Miahilu, Svetom Vasiliju Ostroškom, Svetom Petru Cetinjskom i svima svetima. Neka vas Bog sačuva u jedinstvu i osnaži u vašoj borbi za odbranu Crkve od privremenog iskušenja. Takođe osjećam obavezu da zatražim podršku od Predsjednika Argentine gospodina Alberta Fernandeza i vlasti u traženju međunarodne pomoći, zbog ozbiljne situacije kršenja ljudskih prava u Crnoj Gori.

Matias Pablo Gvozdenović

(Mitropolija.com)