LITIJA NA CETINJU Policija zabranila krsni hod ulicama, ali litija je išla MANASTIRSKIM IMANJEM (FOTO)
Današnju litiju na Cetinju zabranila je policija, ali ona se kretala manastirskim imanjem, od Cetinjskog manastira do Crkve Roždestva Presvete Bogorodice na Ćipuru i nazad.
Ranijih godina litija se kretala od Cetinjskog manastira prema Crkvi Roždestva Presvete Bogorodice na Ćipuru, preko trga kralja Nikole, zatim Njegoševom ulicom, preko Balšića pazara do Vlaške crkve i nazad do Cetinjskog manastira.
Ovo je ujedno i odgovor na dilemu – da li je današnjom litijom u Cetinju prekršena policijaska zabrana.
Cetinjanima u litiji, među kojima je bilo i djece, i starih, danas nije smetao ni snijeg ni hladnoća na Cetinju.
Mitropolit Amfilohije je danas u Cetinjskom manastiru, nakon povratka sa litije, kazao da je Crkva kroz vjekove gonjena i progonjena, te da je tako i danas. Poručio je da je ovaj krsni hod, koji traje od 9. vijeka od svetoga grada Carigrada, hod blagoslova Božijeg i poklonjenja obrazu živoga Gospoda, “blagoslov svakome mjestu i stopi, svakom ljudskom biću koje vidi taj hod i učestvuje u njemu”.
On je istakao da se već 30 godina na Cetinju na ovaj dan održava litija, hod koji je započet 842. godine u Carigradu upravo tada kada je došlo do pobjede pravoslavlja i kada su ikone vraćene u hramove Božije, jer je ikona svjedok da je Bog postao čovjek:
“I sad zamislite od 842. godine u svim hrišćanskim, pravoslavnim zemljama obavlja se taj hod i obavljao se ovdje kod na nas kroz vjekove, i kod nas na Cetinju, naročito poslednjih 30 godina i sad je policija cetinjska zabranila da danas idemo kroz grad. Može im biti. Mi ćemo ići do Đipura i nazad a Bog neka ove druge prosveti kao što je prosvetio i Natanaila”, poručio je u liturgijskoj besjedi Amfilohije.
Ističući da ova litija predstavlja i poziv svima u Cetinju, od najmanjeg do najvećeg, na ljubav prema Bogu ljubavi i na uzajamnu ljubav jedni prema drugima, Mitropolit je kazao da je to i smisao svih svetih hodova, kao i ovog koji traje 1300 godina bez prekida. Zaključio je da je zato šteta da Cetinje bude lišeno tog blagoslova:
“Ali taj blagoslov ostaje na njemu, nema nikakve sumnje, i na svima koji u njemu žive, čak i na onima koji se bune protiv ove svetinje. Gospod se stara i o njihovom spasenju, da se i u njihovim srcima probudi ljubav i prema Bogu, vječnom obrazu Božijem, i prema svakom ljudskom biću. Neka Bog blagoslovi sve Cetinjane i svu djecu i što je više ovakvih hodova po Cetinju, to je manje mržnje među braćom, manje ubistava. Ovo je iscjeljenje od duha mržnje, zlobe, duha bratomržnje.”
Poručio je Mitropolit Amfilohije da se ne treba plašiti od ljubavi i blagoslova Božijeg koji donosi i koji je donosila ova svetinja kroz vjekove. Izrazio je nadu da će tako biti i ubuduće, te da se ova zabrana litije dogodila slučajno iz nerazumlja koje je ponegdje zavladalo u Crnoj Gori.
“S druge strane vi znate da su ovi novi hodovi koji idu po Crnoj Gori veliki Božiji dar i pokazatelj da se narod Božiji počinje vraćati toj božanskoj ljubavi – Bogu ljubavi i uzajmanoj ljubavi, što je i smisao i drevnih i ovih novih hodova u Crnoj Gori. Litija predstavlja blagoslov Božiji i daj Bože da taj blagoslov bude kao što je bio od pamtivijeka na ovome gradu”, kazao je Mitropolit crnogorsko-primorski g. Amfilohije.
Protojerej Gojko Perović, rektor Cetinjske bogoslovije, kazao je da nije u pitanju “protestna šetnja” već tradicionalna litija koja se svake godine obavlja u Nedjelji pravoslavlja, prvoj nedjelji Velikog i Časnog posta, i to u svim pravoslavnim prijestonicama svijeta, pa time i na Cetinju.
“Da podcrtam, ovo se radilo i u vrijeme kralja Nikole, a u novijem vremenu, poslednjih 30 godina“, podsjetio je otac Gojko Perović i dodao: „Ovim, inače, nije prekršena nikakva policijska zabrana kako su javili neki mediji, jer se litija nije kretala uobičajeno ulicama grada, već onako kako je i sugerisano – manastirskim imanjem“.
