RADE BEZ ADEKVATNE ZAŠTITE: Jedna smjena Urgentnog centra u KARANTINU kao i 10 zdravstvenih radnika iz Herceg Novog

Više medicinskih sestara i dva ljekara, zapravo jedna smjena Urgentnog centra Kliničkog centra Crne Gore, je u karantinu – potvrdila je Centru za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) jedna od osoba iz ovog medicinskog tima.

Oni su prije sedam dana prilikom prijema i pregleda bili u kontaktu sa pacijentom koji je u utorak uveče primljen na infetktivno odjeljenje sa ozbiljnim simptomima i pozitivnim nalazom testa na virus korona. Oprema koju su imali nije garancija da neće biti zaraženi, pa svi moraju biti testirani, kao i članovi njihovih porodica, a nadležni prikupljaju i podatke o drugim osobama sa kojima su bili u kontaktu.

Iz Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) su kazali da će na pitanje o samoizolaciji ovih zdravstvenih radnika odgovoriti sjutra, te uputili novinara na medijski tim Vlade. Sa te adrese, do objavljivanja teksta nijesu odgovorili.

U karantinu već nekoliko dana, kako je potvrđeno novinarima Vijesti iz Vlade, nalazi se i desetak zdravstvenih radnika iz Herceg Novog koji su bili u kontaktu sa zaraženom osobom. Upravo je prva žrtva virusa u Crnoj Gori bila iz ovog grada.

Ovi primjeri potvrđuju strahovanja koja je, u dramatičnom apelu i javnom obraćanju premijeru Dušku Markoviću, saopštio Sindikat doktora medicine Crne Gore (SDMCG), tvrdeći da medicinski radnici, na prvoj liniji fronta protiv zaraze nemaju adekvatnu zaštitnu opremu od COVID-19 i da mogu biti životno ugroženi. Ovo nije prvi apel, jer SDMCG već duže upozorava na probleme u koje zdravstveni radnici mogu zapasti, zbog toga što nijesu preduzete neophodne mjere njihove zaštite.

“Moramo voditi računa o svojoj sigurnosti kako bismo ostali na nogama da brinemo o pacijentima koji pristižu”, kazala je za CIN-CG predsjednica Sindikata doktora medicine, epidemiološkinja Milena Popović Samardžić, upozoravajući da će u suprotnom “svi zdravstveni radnici koji brinu o zaraženima biti zaraženi”.

Da se mora voditi briga o zdravstvenim radnicima upozorava i istraživanje Italijanske grupe za medicinu utemeljenu na dokazima (GIMBE): od broja zaraženih u njihovoj zemlji, oko devet odsto su zdravstveni radnici.

Najvećem broju medicinskih radnika su za sada nedostupne najsavremenije zaštitne maske, tvrdi Sindikat doktora. Jedna od osoba iz Urgentnog centra kojoj je određen karantin, potvrdila je za CIN-CG navode SDMCG, opisujući kako su do sada za jednu smjenu dobijali po jednu običnu masku čija je upotrebna vrijednost znatno kraća od osam sati. Od danas dobijaju po dvije maske za smjenu, što je, takođe nedovoljno. Apel Sindikata očigledno je djelimično imao efekta, jer je realizovan i drugi zahtjev pa je odmah nakon upozorenja ispred Kliničkog centra postavljen punkt za trijažu, odnosno prvi pregled. Na tom mjestu će jedan doktor i jedna mediscinska sestra primati pacijente i one kod kojih prepoznaju simptome kakvi mogu da upućuju na zarazu virusom COVID-19, a zatim ih usmjeravati prema infektivnom odjeljenju.

Trijažni šatori postavljeni su u mnogim zemljama regiona, između ostalog u Italiji i Francuskoj.

Činjenica da je trijaža obavljana u bolnici gdje su bili i drugi i pacijenti i medicinski radnici, a ne na odvojenom punktu, govori koliko su oboljeli od COVID-19 mogli opasno ugroziti ljekare, sestre i druge pacijente.

Pomoćnik direktora Instituta za javno zdravlje, epidemiolog Senad Begić, odgovarajući na pitanja crnogorskih medija, kazao je da u ovom trenutku i da imaju sve raspoložive proizvodne kapacitete za ličnu zaštitnu opremu ne bi mogli da proizvedu onoliko kolika je potražnja.

“I tu treba biti realan. Mi treba da naučimo da raspolažemo sa onim što imamo, da budemo racionalni, da opremu koristimo pravilno i da omogućmo da oprema bude dostupna onima kojima je najpotrebnija, a to su definitvno zdravsteni radnici i to zdravstveni radnici na prvoj liniji fronta,” rekao je Begić.

Na sajtu Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) postavljene su i smjernice za racionalnu upotrebu lične zaštitne opreme u ovom slučaju. One sažimaju preporuke Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).

Milena Popović Samardžić, međitim, ističe da ni ona, uprkos tome što je kao epidemiloškinja na prvoj liniji fronta na Cetinju, nema potrebnu zaštitu i da je morala da “igra na sreću”.

“Ja sam juče radila testiranje u kombinezonu i manitilu koji nijesu nepromočivi. Srećom, pacijenti su bili negativni. To što nam je stiglo iz ‘Montefarma’ nijesu nepromočivi kombinezoni. Svi koji rade sa zaraženima od virusa korona moraju imati nepromočive kombinezone. Mi to nemamo, ja sam to juče shvatila. Nama hitno treba pomoć u tom domenu”, upozorava Popović Samardžić.

Dodatni problem, prema njenim riječima je i to što nema dovoljno briseva za uzimanje uzoraka za testiranje.

“Juče smo uradili posljednji bris u Domu zdravlja Cetinje. Mislim da imamo još svega dvadesetak briseva,” kazala je Popović Samardžić. Naočara i vizira, kako ocjenjuje, možda u ovom trenutku u svim ustanovama ima dovoljno i to zato što su ih našli u velikim trgovinama građevinskim materijalima kao što su “Kips” i “Okov”.

Ona, međutim, upozorava na mogućnost da količine rukavica budu nedovoljne. Zdravstveni radnici, prema njenim saznanjima, dobijaju jednu kutiju rukavica da među sobom podijele za sedam dana.

“Mi znamo da se rukavice moraju mijenjati sa svakim pacijentom. To su sve stvari koje nam jako otežavaju rad,” upozorava ona.običnu hirušku masku, sa kojom treba da izdrže cijeli dan.

“Trajanje jedne hiruške maske, prema nekim našim protokolima, ograničeno je na otprilike dva sata. Ili, ukoliko ovlaži usljed korišćenja, morate je odmah zamijeniti. Većina zaposlenih koji nam se javljaju, ne samo ljekara nego i drugih zdravstvenih radnika, kažu da na početku radnog vremena dobiju jednu hirušku masku i sa njom treba izdržati cijeli dan,” kazala je ona.

Ona pojašnjava da se pojedini zdravstveni radnici na poslu pojavljuju sa platnenim maskama, koje iz SZO ne preporučuju. Kao bizaran razlog za nestašicu ona navodi i detalj iz cetinjske bolnice:

“U našu ustanovu, naočigled nekoliko zaposlenih, žena je uletjela u bolnicu i ukrala je cijelu kutiju maski. Očigledno da se to dešava i u drugim zdravstvenim ustanovama. Ali to ne može biti jedini uzrok nestašice. U pitanju je nedovoljna količina. Nedovoljna nabavka. Jednostavno, nijesmo pripremljeni za ovu situaciju”, kazala je Popović Samardžič.

LJEKARI U BORBI GOLORUKI, MINISTROVA DJECA SE ZABAVLJAJU S MASKAMA: Sindikat pisao Markoviću, traže hitnu reakciju

MARKOVIĆ PORUČIO: Neću tolerisati privilegije, niti lični odnos koji ne priliči ovoj situaciji

MINISTAR HRAPOVIĆ: Bijedno je i mizerno političke i bilo koje druge poene prikupljati na nečijoj DJECI

Sindikat je više puta pisao Vladi zbog nedostatka lične zaštitne opreme za zdravstvene radnike. Premijeru Markoviću su posljednji put ilustrovali da im je potrebna upravo oprema koju koriste djeca ministra zdravlja Kenana Hrapović za slikanje na društvenim mrežama. Riječ je o maskama sa filterima P2 i P3. Dok P2 filtrira 95 procenata, P3 sprečava i do 99 odsto čestica. To je oprema namijenjena osobama koje rade sa zaraženima od korona virusa.

“Imam situaciju gdje mlade medicinske sestre stavljamo u timove, gledamo da stariji budu posljednja linija, odnosno rezerva. Gledam sestre gdje počinju da plaču zato što od trenutka kad krenu da rade u tim prostorima izolacije gdje su inficirane osobe, više neće gledati svoje bebe i porodice. Moraće u izolaciju zbog nedostatka lične zaštitne opreme. Vidite takvu sliku, a onda nam se aplaudira u 20 sati. Nama treba prava pomoć”, ističe Popović Samardžić.

Ona je, ipak, pohvalila primjer kada je dopremljen iz Francuske kontigent maski. Iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP) potvrdili su za CIN-CG da je avionom „Montenegro Airlines“, kojim su u Podgoricu stigli crnogorski državljani iz Pariza, stigla i pomoć u ličnoj zaštitnoj opremi.

„Uz pomoć i angažman Ambasade Crne Gore u Parizu, dopremljeno je 10.000 maski iz Francuske, koje su već na raspolaganju zdravstvenom sistemu u Crnoj Gori,“ rekli su iz MVP.

Iz resora Srđana Darmanovića kazali su za CIN-CG, i da su i  druge crnogorske ambasade i konzulati u državama i na tržištima na kojima je to bilo moguće, bile maksimalno angažovane i obezbijedile još značajnije količine medicinske opreme za potrebe zdravstvenih institucija u suočavanju sa virusom korona.

„Svakako, nije vrijeme ni za svođenje računa ni za priznanja bilo kome, ali ističemo da je već obezbijeđena značajna pomoć i da je u toku realizacija aktivnosti u pravcu transporta medicinskih sredstava u Crnu Goru… Diplomatsko-konzularna predstavništva će nastaviti svoju misiju kako bi u ovim izazovnim trenucima, zahvaljujući pomoći i solidarnosti naših prijatelja i saveznika, što više pomogla Crnoj Gori u suočavanju sa najvećim nacionalnim izazovom – očuvanjem zdravlja i života naših građana“ – saopšteno je za CIN-CG iz ovog ministarstva.

 

Izvor CIN-CG