OTVORILI SMO HRISTOV GROB, A INSTRUMENTI SU PRESTALI DA RADE: Ispovijest naučnice koja je rekonstruisala svetinju (VIDEO)
“Kada smo otvorili grob Isusa Hrista, instrumenti su prestali da rade”, rekla je Antonija Moropolu, hemijski inženjer Nacionalnog tehničkog univerziteta u Atini, vođa ekspertskog tima koji je prije nekoliko godina napravio jedinstven poduhvat u svijetu otvarajući grob Isusa Hrista u Jerusalimu, odnosno, na mjestu njegovog uskrsnuća.
“Ja to nisam rekla, jer sam u trenutku otvaranja Svetog groba bila unutra sa drugima. Nije bilo takvog fenomena, ali kada sam izašla napolje, otkako smo počeli da istražujemo grob, instrumenti koje smo predhodno postavili na ploču groba da bi zabilježili svaki trenutak, vibracije i slično, jednostavno su se isključili. To je činjenica. Ne mogu to da objasnim, ali sam sve snimila. Sa sigurnošću mogu da kažem da oko tog mjesta postoji neka energija, koja je veoma, veoma jaka.
Naš posao na ovom projektu doživjela sam sa velikim poštovanjem i zavjetom prema ovom jedinstvenom spomeniku hrišćanstva. Cilj je bio da se anuliraju deformacije svete Edikule, koje su bile vidljive na vratima nakon restauracije od 1810. godine. Bilo je uočljivo da i podzemne vode ugrožavaju objekat, i da ima promjena na terenu. Otvaranje Isusovog groba je bilo jedinstveno i izazovno, jer smo to morali da učinimo bez ikakve greške. Istovremeno, predstavljalo je i veliko iskustvo, emocionalno i religiozno, jer se dešavalo sedam vjekova nakon poslednjeg otvaranja.
Kada smo ukloini ploču, u Svetom grobu nije bilo nikakvih predmeta. Nisam ni očekivala da ćemo nešto naći. Našli smo prazan grob, pri čemu su bila vidljiva oštećenja na donjoj ploči groba. Ona je kamena i na njoj ima rezbarija. Ploča je bila slomljena, a bilo je i sitnih kamenčića. Naravno, izvršili smo potrebne reparacije, ali slomljenu ploču smo ostavili onakvu kakva jeste. Samo smo je prekrili sa bijelom mermernom pločom”, kaže Grkinja.
Postoje različita mišljenja da li je baš na tom mjestu bila pećina u koju je Josif sahranio Isusa. Ima li sumnje u to, bilo je pitanje novinara.
“Ono u šta sam sigurna jeste da je ploča koju smo otkrili upravo ona iz perioda cara Konstantina i carice Jelene. To znači da sam ubijeđena da je ovo upravo to mjesto, koje su oni otkrili kao Sveti grob i gdje su napravili crkvu”, kaže Moropolu.
Zadatak stručnjaka nije bio samo da rekonstruišu Hristov grob, već i cijelu crkvu Edikule. Projekat je uključivao uklanjanje gvozdenih stubova koji su podupirali crkvu sa svih strana, a koji su bili postavljeni 50-tih godina prošlog vijeka. To je podrazumijevalo ojačavanje kamenih blokova od kojih je izgrađen hram podignut 325 godine od strane rimskog cara Konstantina na mjestu za koje se vjeruje da je sahranjen Isus Hristos.
U Bibliji, u jevanđelju po Mateju, piše da je nakon smrti Isusa razapetog na krstu na mjestu Golgoti, Josif uzeo njegovo tijelo, umotao ga u bijelo platno i sahranio u pećini u kojoj je izdubio sopstveni grob. Konstantinovu crkvu na Svetom grobu uništio je muslimanski kalif Al Hakim 1009. godine, a u 12. vijeku krstaši su joj dali sadašnji izgled. Poslednji put je bila rekonstruisana u 19. vijeku. Njome su upravljale Grčka pravoslavna crkva, Jermenska pravoslavna crkva i Rimokatolička crkva.
Ona objašnjava da je Sveti grob bio otvoren 60 sati, i da su oni za to vrijeme završili sve što je bilo planirano. Radili su osam mjeseci, samo noću, da bi poklonici mogli da posjećuju sveto mjesto.
Uzeli su male uzorke kamenja koje će analizirati u Atini. Tokom istraživanja stručnjaci su tamo primijetili da postoje podzemne vode.
“Zato smo”, dodaje ona, “zatražili dozvolu da istražimo i podzemnu oblast. Podzemni dio je erodiran i napravili smo studiju kako da ubuduće intervenišemo da bi zaštitili svetu Edikulu i crkvu Svetog groba”.
Izvor Atvbl.com
