Home / ŽIVOT + / Zdravlje / Kakav uticaj ima koronavirus na mozak i nervni sistem?

Kakav uticaj ima koronavirus na mozak i nervni sistem?

Među pacijentima koji se u njujorškim bolnicama liječe od virusa korona pojavio se novi simptom – osim temperature, kašlja i kratkog daha, neki su toliko dezorijentisani da ne znaju gdje se nalaze ili koja je godina.

Ponekad je to povezano s niskim nivoom kiseonika u njihovoj krvi, ali neki su konfuzni nezavisno od toga.

Dženifer Frontera, neurolog u bolnici “Langone Brooklyn”, sve je zabrinutija zbog uticaja korona virusa na mozak i nervni sistem.

Dosad je većina ljudi upoznata s tim da su respiratorni problemi ‘zaštitni znak’ covida-19, ali se naučnim studijama otkriva i sve više drugih problema.

Studija objavljena prošle sedmice u časopisu JAMA govori o tome da je 36,4 odsto od 214 analiziranih kineskih pacijenata imalo neurološke simptome, od gubitka mirisa do napada i moždanih udara.

Stručnjaci su pregledali i 58 pacijenata u Strazburu i uvidjeli da ih je više od pola konfuzno i nemirno, a skeniranje njihova mozga ukazivalo je na upalu, objavljeno je u časopisu “New England Journal of Medicine”.

“Svi smo slušali o tome kako je virus korona zapravo problem s disanjem, ali pogađa i ono o čemu mi najviše brinemo – mozak”, kazao je Endrju Džozepson šef odjeljenja za neurologiju na kalifornijskom univerzitetu.

“Ako postanete zbunjeni, ako ne možete misliti, javite se ljekaru. Dosadašnja mantra – ‘Ne dolazite osim ako ne možete disati’ vjerovatno više ne vrijedi”, rekao je.

Nije potpuno iznenađujuće da novi korona virus utiče na mozak i nervni sistem jer je to viđeno i kod drugih virusa, uključujući HIV.

Virusi mogu uticati na mozak na dva glavna načina, objašnjava Majkl Toledano, neurolog iz klinike Majo. Jedan je izazivanje abnormalnog imunosnog odgovora, poznate citokinske oluje koja uzrokuje upalu mozga – autoimuni encefalitis.

Drugi je direktna infekcija mozga, zvana virusni encefalitis.

Zašto se to događa?

Mozak štiti opna koja blokira strane tvari, ali ona može biti ‘probijena’. Pošto je gubitak mirisa jedan od uobičajenih simptoma korona virusa, neki stručnjaci pretpostavljaju da je nosna šupljina put do mozga.

Pretpostavka nije dokazana, a teoriju je donekle potkopala činjenica da mnogi pacijenti s anosmijom nemaju teže neurološke probleme.

Ljekari stoga vjeruju, na temelju postojećih dokaza, da su neurološki uticaji rezultat citokinske oluje, a ne prodora u mozak.

Kako bi dokazali da se potonje uopšte dogodilo, virus mora biti otkriven u cerebrospinalnom likvoru.

To je dosad dokazano samo jednom, u 24-godišnjeg Japanca čiji je slučaj opisan u časopisu  “International Journal of Infectious Disease”.

Ali kako je to jedini poznati slučaj dosad, a test za korona virus još ne vrijedi i za likvor, naučnici ne brzaju sa zaključcima.

Sve to potvrđuje da je potrebno više istraživanja. Ali sigurno je da su neurolozi potrebni mnogima koji prežive covid nakon što su bili na respiratoru.

“Zovu nas za mnoge pacijente u konfuznom stanju”, kaže Rohan Arora, neurolog u bolnici “Long Island Jewish Forest Hills”.

Zasad još nije poznato da li je ta neurološka šteta dugoročnija jer boravak na odjeljenjima intenzivne njege sam po sebi može biti dezorijentišuće iskustvo što je posljedica mnogih faktora, uključujući i jake lijekove.

Ali čini se da njihov oporavak traje dulje nego u pacijenata koji su pretrpjeli srčani ili moždani udar.

loading...

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com