Da li znate kako izgleda “pušačko lice”? Evo kako sve duvanski dim šteti vašoj ljepoti - Volim Podgoricu

Da li znate kako izgleda “pušačko lice”? Evo kako sve duvanski dim šteti vašoj ljepoti

Nerijetko čujemo izgovor da se cigareta pali iz navike, pa oni koji se ne odriču lako ovog rituala, reći će da ponekad „jednostavno ne znaju šta će sa rukama“. U novonastalim okolnostima globalne pandemije, a i za dobrobit vašeg zdravlja, ljekari savjetuju da ruke, kada već imate ovakve dileme – jednostavno češće perete jer, osim vašem zdravlju, duvanski dim cigareta trajno šteti i vašoj kosi, koži, zubima.
Pitali smo mr sci. med. Ivanu Eskić, specijalistu oralne hirurgije i ujedno licenciranu doktorku estetske medicine, zašto je neophodno da što prije razmotrite odluku da već danas ostavite cigarete.
Šta je to pušačko lice?
Izraz “pušačko lice” prvi put je upotrebljen u studiji iz 1985. godine, a opisuje sivo, izborano, koščato lice, sa tamnim podočnjacima. Eskić kaže da je ovo lice karakteristično za dugogodišnje pušače. Za to je odgovoran duvanski dim koji svojim mnogobrojnim toksinima hronično smanjuje dopremanje kiseonika i hranjivih materija, remeti metabolizam i pravilno funkcionisanje ćelija kože. Nakon popušene samo jedne cigarete dolazi do suženja perifernih kapilara i do sat vremena, podsjeća dr Eskić. Ćelije kože umjesto kiseonika dobijaju ugljen monoksid, a toksini duvanskog dima poništavaju antioksidante i vitamin C, gomilaju se slobodni radikali koji uništavaju DNK i skraćuju život ćelije. Uporedo se gubi “međućelijski lijepak” tj. prirodni hijaluron, što ubrzava starenje. Kompromitovana je sinteza elastina i kolagena bitnih za tonus i elastičnost kože. “Otud su bore, strije i celulit češći kod pušača“, objašnjava Eskić.
Kako se po izgledu pušač poznaje?

Dugogodišnjeg pušača odaje, ukratko – sivo, “beživotno”, češče izborano, suvo, koščato lice, “šupljih obraza”, bez jedrine, sklono aknama, osjetljivije na povrede koje teže zarastaju. Žuto do braon prebojeni zubi i vertikalne bore oko suvih i nerijetko oštećenih usana česta su odlika pušača. Karakteristični za pušače su i žuti prsti, zatim češća pojava kožnih oboljenja, kao što je na primjer seboreja. Eskić kaže da dugogodišnji pušači u prosjeku izgledaju i do 10 godina starije od nepušača, te da oni „dokazano pate od nesanice, što takođe narušava fizički izgled“. Studija rađena u Holandiji 2009. govori o tome da pušači, iako po statistici mršaviji, imaju više sala na stomaku od nepušača, kao i masnoće koje se nagomilavaju oko unutrašnjih organa. Celulit kod žena pušača dodatno je pogoršan nagomilavanjem toksina u potkožnom masnom tkivu, smanjenjem cirkulacije i oštećenjem vitalnih struktura vezivnog tkiva, kolagena i elastina. Eskić takođe tvrdi da toksične materije duvanskog dima oštećuju DNK folikula dlake, čiji je rezultat proređivanje kose.
Prošlo vrijeme „dama sa muštiklama“
Nekada je sinonim ženske elegancije u visokom društvu bila cigareta sa dugačkom muštiklom, ali je danas taj „ideal“, kako doktorka ističe, zamijenio kult mladosti i ljepote.
„Dugačka muštikla, kod onih koji ne žele da se odreknu svoje loše navike, mogla bi biti zamijenjena elektronskim uređajem koji oponaša ritual pušenja cigarete. Riječ je o manje štetnim alternativama koje, što je najvažnije, ne stvaraju duvanski dim“, kaže Eskić i podvlači da je prestanak pušenja najbolje moguće rješenje za svakog pušača. Ukoliko se oni ipak ne odreknu svoje navike, manje loše od cigareta je i da koriste alternative pušenju sa kojima je izloženost štetnim materijama manja u odnosu na cigarete.
Kako izabrati alternativu?


“Vijest koja je mene, kao ljekara, ohrabrila jeste odluka Američke agencije za hranu i ljekove (FDA) da se pušači mogu informisati da IQOS, uređaj koji zagrijava a ne sagorijeva duvan, emituje manje štetnih materija i manje izlaže organizam toksinima. To je zaključak do kog sam i sama došla u saradnji sa kompanijom Filip Moris, a prateći svoje pacijente koji su cigarete u potpunosti zamijenili ovim uređajem. Autoritet ove agencije će, uvjerena sam, značiti i drugim ljekarima koji su otvoreni za pristup ‘smanjenja štete’ i koji su spremni da diskutuju o alternativnim rješenjima sa svojim pacijentima koji nisu spremni da potpuno ostave ovaj porok”, zaključuje Eskić.

Slične Objave

Back to top button
WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com