SEKULOVIĆ ZA VOP: Sinjajevinu ćemo braniti i životima ako bude trebalo

Milan Sekulović, predstavnik Građanske inicijative “Sačuvajmo Sinjajevinu”, kategoričan je, u razgovoru za VOP, da će Sinjajevinu, ukoliko bude potrebno, braniti i životima jer ova planina, kako kaže, daje život onima koji na njoj žive.

Građanska inicijativa Sačuvajmo Sinjajevinu pokrenula je sajt/blog na                                    https://sinjajevina.org/.engleskom jeziku, čiji je cilj interancionalizacija i međunarodna problematizacija namjere Ministarstva odbrane da na Sinjajevini uspostavi vojni poligon, čemu se protivi većina mještana tog kraja.

Sekulović kaže da bi devastiranjem Sinjajevine bio prekršen Ustav i država bi se udaljila od standard Evropske unije i svog ekološkog principa na kojem počiva.

Iz Ministarstva odbrane su najavili vojne vježbe od 19. do 23. oktobra na Sinjajevini. Da li ćete dozvoliti da se dogodi?

Ta vježba je demonstracija inata. To je prst u oko narodu Sinjajevine, te ćemo tražiti da se ta vježba otkaže i naravno svim zakonskim i demokratskim sredstvima se boriti protiv nje.

Da li bi korišćenje tog prostora za vojni poligon ekološki devastiralo tu planinu, koja je najveći pašnjak na Balkanu?

Na Sinjajevini je prisutno oko 1300 vrsta i podvrsta vaskularnih biljaka. Od toga 56 vrsta vaskularne flore ne prelazi granice Balkanskog poluostrva, 40 vrsta ima nacionalni status zaštite. Tu je I 119 vrsta mahovina, 109 vrsta gljiva, među kojima su takođe brojne zaštićene I ugrožene vrste. Sinjajevina je dom za 43 vrste sisara, od kojih je 15 zaštićeno zakonom u CrnojGori (strogo  zaštićene vrste), 24 vrste su prisutne na dodacima Bernske konvencije,16 vrsta na  dodacima Habitatne Direktive, tri na dodacima CITES Konvencije. Tu je i 85 vrsta ptica, međutim postoji vjerovatnoća da se još 77 vrsta može registrovati na planini. I ovako možemo da nabrajamo u nedogled…

Postoji li argument, koji zdrav razum može da priihvati, da bacanje bombi u ovakvo bogatstvo flore i faune ne bi bilo pogubno?

Milan Sekulović

Ne postoji! Odluka o vojnom poligonu je smrtna kazna sa Sinjajevinu, ali ona ima svoje kćeri i sinove koji će je braniti. Sinjajevina jeste opustjela poslednjih godina ali ona nije sama.

Vojni poligon bi zatrovao sav živi svijet, doveo do izumiranja brojnih vrsta biljaka, one koje bi preživjele bile bi opasne za konzumiranje životinjama. Od teritorije života, Sinjajevina bi sa poligonom postala teritorija smrti, crnogorski Černobilj.

Da li je pitanje očuvanja Sinjajevine pitanje poštovanja zaštite ljudskih prava?

Pravo na život je je osnovno ljudsko pravo, a život podrazumijeva da morate imati i neki svoj dom i izvor egzistencije. Otimanjem Sinjajevine od lokalnih zajednica koje na njoj žive milenijumima bi značilo uskraćivanje baš tih prava. Pri tom, nemojmo da gajimo iluziju da bi Sinjajevina u slučaju da postane vojni poligon ostala trajno dostupna turistima, poljoprivrednicima i planinarima. Samo je pitanje vremena kada bi postala i ograđena i samim tim bi nam bilo zabranjena sloboda kretanja tom planinom. Osim toga, pravo na život i sigurnost je ugroženo zbog potencijalnih neeksplodiralih ubojnih sredstava, koja bi ostala nakon vojnih vježbi. Pitanje Sinjajevine, nije samo pitanje ljudskih prava, to je pitanje života i smrti, kako ljudi tako i prirode.

Šta očekujete od budućeg premijera, da li će imati razumijevanja za žitelje tog kraja?

Budući premijer Zdravko Krivokapić je u petak veče kada smo imali protest ispred Skupštine je rekao da se zalaže da Crna Gora bude “istinski ekološka”. Moram priznati da je to osvježavajuća i ohrabrujuća izjava, jer nas je prethodni nazivao državnim neprijateljima, a ministar odbrane hibridnim ratnicima, stranim plaćenicima, antidržavnim elementima koji su protiv države. Zamjena teza i salve neistina na naš račun su bilo glavno oružje, jer argumente nijesu imali. Mi svoju državu volimo tako što se borimo da sačuvamo ono najvrednije u njoj, a ne tako što punimo svoje džepove i uživamo u privilegijama na račun državnog budžeta.

Partije koje će činiti buduću vlast su ranije, dok su bili opozicija, obećali da će dolaskom na vlast učiniti sve da Sinjajevina ne bude vojni poligon. Mi ljude držimo za riječ i očekujemo da se obećanja ispune. Ukratko, očekujemo da se odluka o vojnom poligonu na Sinjajevini poništi u prvih 100 dana rada nove Vlade.

Samo od poljoprivrede na Sinjajevini i to samo od stočarstva i branja bilja, može se prihodovati nekoliko milliona eura. Istovremeno, od vojnog poligona imate nula eura i uništenu ekološku sredinu i životnu okolinu. Kako komentarišete to?

Ranija naliza Agrokombinata 13. jul pokazala da se na Sinjajevini za samo četiri mjeseca može proizvesti 1.000 tona sira, 750 tona mesa, 36 tona vune, 33 tone ljekovitog bilja i 4.000 tona sijena od čega se može zaraditi oko 11 miliona eura. Prihode od turizma nismo računali, a I oni mogu biti milionski. Sinjajevina je raj za odmor, mjesto mira. Tu su I neistražena arheološka nalazišta, Sinjajevina je bila dom milenijumima. Preživjela je vjekove i ostala netaknuta, a u 21. vijeku neko se sjetio da puca u nju.

Na drugoj strani je vojni poligon, prihodi nula, gubitci se ne mogu izraziti u novcu. Kada ubijate život na jednoj planini, a samim tim i nju, to se je čisti akt zla. To zlo ne samo da nas košta u novcu, to nas košta i gubitkom duše.

Iz Ministarstva odbrane kazali su da od vojnog poligona na Sinjajevini, tamošnje stanovništvo može imati samo koristi.  Na čemu temelje te tvrdnje i da li im vjerujete?

Ne. Lično sam na Sinjajevini proveo veći dio svog života, a od kad me sjećanje služi obećavaju nam sređivanje puteva i struju. Nismo dobili ni jedno ni drugo. Obećali su nam park prirode do kraja 2020. a usvojili odluku o vojnom poligonu. Vjerovati im sad da će bombardovanje dovesti do procvata bilo bi zaista naivno. I da istaknem, sređivanje puteva je obaveza države, odnosno vlasti, za to ne moraju da imaju poligon. Ako im je zaista stalo do naroda neka na Sinjajevinu urade dobar put, dovedu struju, daju veće premije stočarima, bespovratne kredite ljudima koji hoće da se bave stočartsvom i Sinjajevina će sve to vratiti višestruko.

Da li imate komunikaciju sa kolegama iz Evrope i svijeta, koji su vas podržali u vašoj borbi?

Oko 100 organizacija iz Crne Gore, regiona I svijeta nas je podržalo u našoj borbi. Trenutno sa kolegama iz Land rights now sprovodimo Evropsku kampanju I peticiju kojom tražimo da EU uslovi ulazak Crne Gore u EU poništavanjem odluke o vojnom poligonu na Sinjajevini. Svijet je prepoznao značaj Sinjajevine, ali izgleda da je najteže da njen značaj prepoznaju oni kojima se Sinjajevina nalazi pred očima.

Šta ćete uraditi ako se nova vlast ipak odluči za izgradnju poligona?

Sve što je potrebno da se taj suludi naum zaustavi. Nama je Sinjajevina dala život, pa smo spremni i da ga damo za nju.

Marko Komlenac

loading...
Tagovi

Slične Objave

1 komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.

Back to top button
Close
Close