ĐUKANOVIĆ VRATIO ZAKONE, NA POTEZU USTAVNI SUD: Može li Đukanović biti smijenjen zbog odbijanja da potpiše zakone?

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović odbio je da potpiše Zakon o slobodi vjeroispovijesti kao i još šest zakona usvojenih na istoj sjednici parlamenta, na šta su burno reagovali predstavnici vladajuće koalicije u Crnoj Gori, dok su iz DPS-a ponovili da su zakoni koje je Đukanović odbio da potpiše donijeti uz povredu ustava. Kako je prvo naredno zasijedanje Skupštine zakazano za mart, parlament prije toga može zakone ponovo usvojiti jedino na vanrednom zasijedanju.

ABAZOVIĆ: Đukanović dao sebi žuti karton, ako prekrši Ustav smijenićemo ga

SPAJIĆ: “Đukanović pokušava da nastavi svoju “politiku ekonomski spržene zemlje”

KRIVOKAPIĆ: Đukanović ne dozvoljava mirnu tranziciju vlasti, njega briga za državu ukoliko neće biti njen vlasnik

Milo Đukanović vratio sve zakone na ponovno odlučivanje

Nakon odbijanja Đukanovića da potpiše zakone, pominje se i mogućnost glasanja o nepovjerenju predsjedniku ukoliko to odbije po drugi put, na šta ga obavezuje Ustav, a ukoliko parlament ponovo usvoji iste zakone. Advokat Velibor Marković objašnjava je odbijanja od strane predsjednika da proglasi Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, odredbom čl.94.Ustava je propisano da je njegova dužnost da proglasi zakon u roku od 7 dana od dana usvajanja zakona, odnosno u roku od 3 dana ako je zakon usvojen po hitnom postupku ili da zakon vrati Skupštini na ponovno odlučivanje.

Na potezu Ustavni sud “Dok je stavom 2. tog istog istog člana propisano da je predsjednik Crne Gore dužan da proglasi ponovo izglasani zakon. Uz to, odredbom cl.98.st.2. Ustava Crne Gore (naslov odredbe: ,,prestanak mandata”) je propisano da predsjednik odgovara za povredu Ustava, u st.3.da postupak za utvrdjivanje da li je predsjednik povrijedio Ustav može pokrenuti Skupština na predlog najmanje 25 poslanika, u st.4.da Skupština dostavlja predlog za pokretanje postupka predsjedniku Crne Gore na izjašnjenje, u st.5.da odluku o postojanju ili nepostojanju povrede Ustava donosi Ustavni sud i bez odlaganja je objavljuje i dostavlja Skupstini i predsjedniku Crne Gore i u st.6. da predsjednika Crne Gore Skupština može razriješiti kada Ustavni sud utvrdi da je povrijedio Ustav”, navodi Marković.

U konkretnom slucaju se, kako navodi, pretpostavlja da predsjednik Crne Gore odbijanjem da proglasi usvojeni zakon ima namjeru da se dobije na vremenu kako bi se sacekala odluka Ustavnog suda povodom odbijanja verifikacije mandata poslanici koalicijie na vlasti Suadi Zoronjić, čijim je glasanjem za Zakon o slobodi vjeroispovijesti, po mišljenju opozicije dovedena u pitanje njegova ustavnost.

“Pri čemu ukoliko Ustavni sud Crne Gore svoju odluku povodom tog pitanja ne donese prije ponovnog izglasavanja navedenog zakona, eventualno ponovno odbijanje predsjednika da ga proglasi, ne bi se moglo podvesti pod izgovorom bilo koje vrste, budući da bi u tom slučaju došlo do povrede Ustava s njegove strane. No, medjutim, ukoliko bi predsjedniku prestala funkcija iz tih razloga, a Ustavni sud utvrdio da je prekršena procedura prilikom glasanja, to bi moglo dovesti do apsurdne situacije, a naime da je predsjedniku prestala funkcija zbog toga sto je istrajavao na poštovanju zakona. Stoga je nužno da se Ustavni sud u što skorijem roku, odnosno prije nego što se predlog navedenog zakona ponovo stavi na glasanje, donese svoju odluku”, kaže Marković.

V.R.