SJUTRA JE SPASOVDAN: I ovu JEDNU STVAR nikako NE SMIJETE da uradite!

Na večernjoj službi koja se služi u sredu uoči Vaznesenja vrši se u skladu sa crkvenim tipikom, takozvano Odanije Pashe, neka vrsta opraštanja sa Vaskrsom. Početak i kraj službe se na taj dan, vrši isto kao i na sam Vaskrs. Ponovo se pjevaju radosna stihovi “Neka vaskrsne Bog i rastoče se neprijatelji Njegovi” i “Evo dana koji je stvorio Gospod, uzradujmo se i uzveselimo se u njemu…”Kad nestane hrane za dušu našu u ovom materijalnom svijetu, i kad se približi stud smrti – o, ima li kakva lastavica, koja će nas povesti u topliji predio, gdje je obilje toplote i hrane duhovne? Ima li takvog predjela? Ima li, takve lastavice?

Izvan kruga hrišćanske crkve niko vam na ovo pitanje ne zna dati nikakav pouzdan odgovor.

Spasonosna Lastavica je vazneseni Gospod Isus Hrist, koji je sam za sebe kazao da je on početak, početak i put. Svojim apostolima je rekao: Ja idem da vam pripravim mjesto, i uzeću vas k sebi. To što je On rekao, počelo se ispunjavati odmah poslije nekoliko nedjelja, produžilo se  do dana današnjega i ispunjavaće se do kraja vremena.

Grijeh je salomio krila Adamu i cijelom Adamovom potomstvu, te su svi otpali od Boga, udaljili se i slijepili se s prašinom, od koje im je tijelo bilo stvoreno. Hristos je kao Novi Adam, prvi čovjek, Prvjenac među ljudima, koji je s duhovnim krilima uznio se na nebo, ka Prijestolu vječne slave i sile, otvorivši sve kapije neba Svojim duhovno okrilaćenim sljedbenicima.

Vaznesenje Gospoda sa zemlje na nebo isto je tako veliko iznenađenje za ljude kao što je Njegovo spuštanje s neba na zemlju i rođenje u tijelu bilo iznenađenje za anđele.

Mnogi običaji o Spasovdanu sačuvani su još od predhrišćanskih vremena. Bio je to praznik koliko ratara, toliko i stočara. Božanstvo Spas je imalo ulogu zaštite i spasenja, te mu se narod obraća molitvom:

“Sveti Spase – spasi duše naše”!

Spasovdan je bio mnogobožački dan praznovanja Glavnog četvrtka u godini. Gromovnik Perun, tukao je, po vjerovanju, gromovima i gradom usijeve, a božanstvo Spas je uz pomoć žitnog klasa u ruci, spasavalo usijeve od tuče.

Spasovdan se slavi i kao krsna slava. Za Spasovdan se obavezno klalo jagnje, kao žrtva svecu. Redovno se spremala cicvara. Čobani pripremaju krstiće od ljeskovih grana, pa ih izjutra stavljaju na krovove kuća i pomoćnih zgrada, na torove i pritvorke, a zabadaju ih i na njive s usijevima.

Vjeruje se da će to donijeti sreću kući.

Inače, sjutra nikako ne bi smjeli da spavate preko dana, jer se vjeruje da ćete drijemati i biti lijeni preko cijele godine.

(Telegraf.rs)