BANKA HRANE: Siromaštvo se širi, država da se ozbiljno pozabavi problemom

Siromaštvo je postalo globalni problem, te je ovaj datum, ističu oni, upravo prilika da se upozore vlade i javnost širom svijeta da se problem siromaštva mora rješavati ubrzano i zajedničkim  angažovanjem.

“Crna Gora je jedna od  zemalja potpisnica milenijumskih i postmilenijumskih ciljeva razvoja UN-a u okviru kojih se obavezala za realizovanje vremenski ograničenih mjera za suzbijanje siromištva i gladi. Pitamo našu Vladu šta je uradila za siromašne u našoj državi”, kažu iz Banke hrane, te ističu da su više puta, javno, upućivali prijedloge pomoći najsiromašnijim.

“Svakodnevno smo ukazivali na teške socijalne prilike u kojima živi sve veći broj naših sugrađana. Upozoravali smo Vladu i nadležne državne institucije da se siromaštvo ubrzano širi i da država nema adekavatna rješenja za suzbijanje ovog zabrinjavajućeg problema društva”, istakli su oni.

Jedna od najugoženijih kategorija, smatraju oni, jesu samohrane majke.

“One nemaju neophodnu  hranu za svoju djecu, često ni mogućnost zaposlenja jer nijesu  dobrodošle kao radnice zbog mogućih odsustvovanja sa posla. One nemaju ni  adekvatnu pomoć društva pri naplati alimentacije”, ističu iz Banke hrane.

Poražavajući podatak, navode iz Banke hrane, jeste da 10 do 15 odsto siromašnih stanovnika Crne Gore čine djeca, što ih svrstava u najranjiviju kategoriju kada je siromaštvo u pitanju.

“Rastući u siromaštvu djeca osjećaju nedostatak svega onoga što čini temelj budućeg  samostalnog čovjeka koji drži sudbinu u svojim rukama. Siromaštvo se ponavlja u okviru jedne porodice, prenosi se sa generacije na generaciju. Djeca su budućnost nacije i naša je moralna i ljudska obaveza pomoći im”, poručili su oni.

Penzioneri su, dodaju oni,  sve češće jedini članovi porodice koji imaju prihode što je poražavajuća činjenica.

Upitna je, kažu iz Banke hrane,  i visina njihove penzije, to jest da li je adekvatna  njihovim decenijskim izdvajanjima za istu.

Glavni  uzrok siromaštva, ističu oni, je nezaposlenost.

“Nezaposleni se suočavaju sa činjenicom da zavod za zapošljavanje služi samo kao obaveza radi evidencije, a nikako kao posrednik pri zaposlenju”, kažu oni i dodaju da su čak samozapošljivi “kategorija koja ima  najveći rizik od siromaštva pa je  sve manje inicijative  za pokretanje sopstvenog biznisa i eventualno razvijanje  održivih porodičnih radinstava”.

“Ulaganje u prevazilaženje problema siromaštva se ne smije smatrati troškom”, poručuju iz Banke hrane i ukazuju na potrebu da se donacije hrane oslobode poreza kako bi se stimulisalo doniranje.

Kako ocjenjuju, sve dok se država ozbiljno, strateški ne pozabavi pitanjem ekonomskog razvoja i otvaranja novih radnih mjesta koja su adekvatno plaćena, siromaštvo će kao rđa nagrizati porodicu kao armaturu svakog stabilnog društva, a cijenu ćemo, bojimo se, platiti svi.

“Krajnje je vrijeme da iskoristimo sve kapacitete koje država, NVO sektor i privreda ima kako bi se siromaštvo stavilo pod kontrolu i obuzdao njegov rast u Crnoj Gori”, zaključili su iz Banke hrane.