POČELA GRADNJA ENERGETSKOG KABLA DO ITALIJE: Biće posla za 200 ljudi dnevno!

Balkana, postavljen ne danas na rtu Jaz opštine Kotor. Ovaj podzemni kabl povezaće Crnu Goru sa Italijom, a grade ga italijanska Terna i Crnogorski elektroprenosni sistem.

Početak radova ozvaničili su premijer Milo Đukanović i glavni izvršni direktor italijanske Terne Mateo del Fante.

“Prvi put kada sam došao u Crnu Goru, pokazao sam video snimak Milu Đukanoviću o tome kako smo zamislili realizaciju ovog projekta. Drugi put, odnosno danas smo tu jer smo održali obećanje, i možemo da počnemo sa polaganjem kabla. Crna Gora je tačka, odnosno centar sa balkanske strane upravo zahvaljujući ovom projektu. Zadovoljni smo, a ovo je prilika da i formalno potvrdimo da posao protiče onako kako je ugovorom predviđeno i sve ćemo učiniti da održimo riječ a čak i ubrzamo proces radova”, istakao je Del Fante.

„Danas započetim radovima ulazimo u novu fazu strateškog projekta ‘Podmorski kabl’ koji realizuju italijanska državna kompanija TERNA i Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES). Od italijanske obale već je položeno 136 km kabla, čija ukupna dužina između Peskare u Italiji i Rta Jaz iznosi 455 km. Nedaleko odavde CGES gradi trafostanicu Lastva, kao i 400-kilovoltni dalekovod Lastva–Čevo–Pljevlja. Ukupna vrijednost ‘Podmorskog kabla’ je preko 800 miliona eura. Završetak radova planiran je do kraja 2018. godine“, najavio je Đukanović.

Za samo nekoliko godina ovaj projekat je od početne ideje, preko ratifikovanog međunarodnog sporazuma između Crne Gore i Italije  prihvaćen kao strateški interes ne samo naše dvije države, već i Zapadnog Balkana i EU, kaže premijer.

„Dodatan značaj obezbjeđuje mu uloga generatora ubrzanog energetskog razvoja regiona, koji trasira novi energetski put – Transbalkanski koridor. U njemu se prepliću interesi Energetske zajednice, kao i zemalja Zapadnog Balkana.  To potvrđuje i činjenica da je EU kroz Zapadno-Balkanski investicioni okvir podržala ovaj projekat sa 25 miliona eura granta, namijenjenih za izgradnju 400-kilovoltne interkonekcije Pljevlja – Bajina Bašta“, naveo je on.

„Podmorski kabl“ je, kako je dodao, jedinstven i zbog izuzetnih tehničkih izazova, koje uspješno savladavaju zahvaljujući profesionalnoj reputaciji strateškog partnera, kompanije TERNA.

„Radovi se izvode po dnu Jadranskog mora na dubini koja dostiže i do 1200 metara, sa nominalnim kapacitetom prenosa jednosmjerne struje od 1000 MW. I Crnogorski elektroprenosni sistem, koji je u većinskom vlasništvu države, u partnerstvu sa jednim od najvećih evropskih operatora prenosa električne energije, potvrđuje sposobnost domaćih kompanija da učestvuju u realizaciji i ovakvih, zahtjevnih projekata“, kaže premijer.

Benefiti od realizacije „Podmorskog kabla“, koji će Crnu Goru i region povezati sa jakim i stabilnim energetskim tržištem Italije i Evrope već su očigledni, smatra on.

„Samo ovaj posao od konvertorskog postrojenja u Lastvi Grbaljskoj, do Rta Jaz gdje se nalazimo, podrazumijeva angažovanje preko 500 lica, i više od 30 lokalnih kompanija. Tokom najzahtjevnije faze u realizaciji ovog dijela projekta, svakodnevno će biti upošljeno preko 200 ljudi. Osim na ovom dijelu, postoji potreba za angažovanjem značajne domaće radne snage, kao i građevinske operative i na izgradnji trafostanice Lastva. Takođe, i duž cijelog četiristo-kilovoltnog dalekovoda od Lastve, preko Cetinja, Nikšića, Šavnika, Žabljaka i Pljevalja. Očekuje se da će nakon izgradnje samo za održavanje i eksploataciju tog novog dijela sistema biti potrebno desetine novih visokostručnih radnih mjesta“, rekao je Đukanović.

Nakon puštanja u pogon „Podmorskog kabla“, biće obezbijeđeni i značajni prihodi za Crnu Goru po osnovu udjela CGES u ukupnom kapacitetu kabla – 20% od instalisanih 1000 megavata, dodao je on.

„Prihodi od prenosa električne energije iz regiona preko ove interkonekcije direktna su dobit. Nije manje značajno za elektroenergetski sistem Crne Gore ni to što će biti uvezan u regionalno i evropsko tržište. Stvaranjem integrisanog tržišta za električnu energiju, i povećanjem konkurencije, industriji i građanima će biti omogućeno snabdijevanje, na osnovu nižih veleprodajnih cijena energije. Realizacija ovog projekta doprinijeće ne samo većoj otvorenosti našeg elektroenergetskog sistema, već i ekonomije u cjelini. On je potvrda da je optimalno korišćenje raspoloživih resursa najvažniji uslov dinamičnog ekonomskog razvoja, koji će biti lakše ostvariv integracijom u jedinstveno evropsko tržište u svim sektorima, uključujući i energetiku“, naglasio je on.

Višedecenijske ideje o iskorišćavanju crnogorskih energetskih potencijala realizacijom „Podmorskog kabla“ već dobijaju nove impulse, kaže Đukanovi.

„Prije nekoliko dana, 29. septembra, potpisali smo Ugovor o izgradnji drugog bloka TE Pljevlja. Radovi na izgradnji VE Krnovo su u završnoj fazi. Interesovanje za  hidropotencijale Morače i Komarnice sve je intenzivnije. Poznavaoci prilika u ovom sektoru cijene da je „Podmorski kabal“ predstavljao i pozitivan impuls nedavno završenim velikim energetskim objektima u Bosni i Hercegovini (TE Stanari) i Albaniji (HE Banja). Ovaj markantni energetski most je ubjedljiva ilustracija efektivne politike proširenja EU na Zapadni Balkan, i istovremeno potvrda riješenosti zemalja regiona da budući razvoj zasnivaju na poštovanju najviših evropskih standarda. Njime Crna Gora i suštinski postaje energetska spona Zapadnog Balkana sa EU“, rekao je premijer.

Takođe, kako dodaje, završetkom ovih radova Crna Gora će ojačati i modernizovati svoje prenosne mreže u primorskoj oblasti, kao i u sjeverozapadnom dijelu zemlje.

„Prvi rezultati u tome su već vidljivi. To će omogućiti daleko veći nivo sigurnosti i pouzdanosti napajanja korisnika, što je i jedna od ključnih pretpostavki sadašnjih i budućih velikih investicija u turizmu. S druge strane, otvaranjem novog energetskog koridora na području gdje postoje značajni neiskorišćeni energetski potencijali stvaraju se preduslovi za nove velike investicije u energetici. Uspješna harmonizacija ova dva realna razvojna cilja, približavanjem evropskom energetskom tržištu nesumnjivo će doprinositi i podizanju kvaliteta života naših ljudi i ubrzanom dostizanju evropskog nivoa razvijenosti“, zaključio je Đukanović.

Šta znamo o podzemnom kablu?

Struja se proizodi u Pljevljima i izvozi u Italiju;

Napon kabla kojim struja “ide” iz Pljevlja do rta Jaz je 400 kilovolti;

Struja se sa rta Jaz podzenim kablom od 6km prenosi do konvertorske stanice Lastva Grbaljska;

Napon podmorskog kabla od Lastve Grabaljske do Peskare je 500 kilovolti;

Ukupna dužina kabla od Lastve Grbaljske do plaže Porto Nuovo, južno od Peskare, biće 440 kilometara;

Istovremeno i sa energetskim, biće položen i optički kabl za telekomunikacione veze;

Koliko koštaju dalekovodi?

Obaveza Crnogorskog elektroprenosnog sistema, u kojem je Terna vlasnik 22 odsto kapitala, je da izgradi dalekovod Lastva Čevo Pljevlja, uključujući i trafostanicu Lastva.

Izgradnja TS Lastava koštaće 38,5 miliona eura;

Izgradnja dalekovoda od Lastve do Čeva koštaće 28,5 miliona eura;

Izgradnja dalekovoda od Čeva do Pljevalja koštaće 39 miliona eura.

Ukupna vrijednost projekta je oko milijardu eura.

Ugovor o povezivanju Italije i Crne Gore energetskim kablom potpisan je sredinom novembra 2010. godine.

Terna je dokapitalizovala CGES sa preko 34 miliona eura i sada je vlasnik 22 odsto akcija dok država Crna Gora ima 55 odsto.

Benifiti za dvije zemlje

Za Crnu Goru:

Jačanje uloge zemlje kao energetske prlatforme razmjene Balkana i EU, pospješujući integraciju sa evropskim energetskim tržištem.

Realizovanje plana pojačavanja nacionalne prenosne mreže i primorske oblasti visoke turističke posjećenosti.

Zaposlenost preko 500 osoba i 30 lokalnih kompanija tokom faze realizacije od četiri godine. Na gradilištu će tokom najzahtjevnijih aktivnost biti upošljeno oko 200 ljudi dnevno.

Za Italiju:

Pojačana sigurnost energetskog sistema, posebno za centralnu Italiju.

Dodatni značaj za ulogu zemlje kao čvorišta Mediterana.

Na gradilištu rade oko 35 kompanija i 215 radnika.

(CdM)