Njegoš je naša najdublja riječ
Obilježavanje velikog jubileja, 170 godina od objavljivanja gorskog vijenca u Beču, u Nacionalnoj biblioteci počelo je otvaranjem izložbe starih i rijetkih izdanja i prevoda Gorskog vijenca. Predstavljeni su i plakati štampani raznim povodima vezanim za legendarno djelo Petra Drugog Petrovića Njegoša. U večernjim satima, publika je dobila priliku da čuje i besjedu o Gorskom vijencu prof. dr Sonje Tomović Šundić.
Originalni odgovori
“Njegoš je najsveobuhvatnija misao Crne Gore. On je naša najdublja riječ koja je u sebi sjedinila filozofsko, religiozno i književno iskustvo. On je uspio da ono što se taložilo vjekovima u narodnoj mudrosti i iskustvu ovog podneblja izrazi na jedan savršen poetski način. Sjedinjujući skladno u sebi i filozofa i vladara, mitropolita i pjesnika, uspio je, dakle, da pruži odgovor na najdublja pitanja postojanja, međuljudskih odnosa, istorije, politike i svega onoga što čini suštinu ljudskog postojanja”, kazala je Tomović-Šundić.
Ona je istakla da sva tri Njegoševa velika spjeva, Luča mikrokozma, Gorski vijenac i Šćepan Mali, skupa sa malim refleksivnim pjesmama, od kojih su najglasovitije „Misao” i „Crnogorac k svemogućem bogu”, predstavljaju jedinstvenu cjelinu u kojoj pjesnik uspješno daje originalne odgovore, koristeći se najdubljim filozofskim iskustvima i učenjima.
Izvorni dar
Njegoš je, kako je naglasila Tomović-Šundić, u svom književnom djelu uspio da stvori jedan originalan koncept koji na neki način korespondira i sa najvećim književnim velikanima kao što su Gete, Homer, Dante…
“Njegoš, slobodno možemo reći, jeste naša ulaznica u evropsku kulturu. On je dao portret Crne Gore, on i sam jeste slika Crne Gore, on je izvor svih vrijednosti i najveća vrijednost Crne Gore. Njegovo djelo sadrži sve vrijednosti i vrijednosne koncepte i orijentacije i jedan vrijednosni sistem ideja, vjerovanja koji su se vjekovima sabirali na ovom prostoru i on je prosto taj poetski glas koji je sve to iznio na površinu. One odgovore koje daje u Luči mikrokozma kada je u pitanju njegova antropologija i njegovo shvatanje čovjeka i etičkih vrijednosti, on će te iste vrijednosti slobode, dužnosti, odbrane pokazati i u Gorskom vijencu koji je jedna velika apologija odbrane nenasilja, a sve to korespondira i sa idejama u Šćepanu Malom. Znači, to je jedno slojevito djelo, književno, filozofsko, religiozno, estetsko, etičko, istorijsko, političko… Dakle, nema sloja koji kod Njegoša nije iskazan, a sve to uz njegov izvorni dar poete, pjesnika koji je na izvanredan način uspijevao da iskaže svoje ideje”, kazala je Tomović-Šundić.
U okviru programa povodom obilježavanja 170 godina objavljivanja prvog izdanja Gorskog vijenca NB „Đurđe Crnijević” posjetili su i učenici cetinjskih osnovnih i srednjih škola. Oni su imali priliku da čuju odlomke iz Njegoševog djela koje je kazivao glumac Slobodan Marunović. Prikazan je i dokumentarni film „170 godina Gorskog vijenca” koji je Nacionalna biblioteka pripremila povodom ovog jubileja.
(Pobjeda)
