Vrućina utiče na psihu: Pojačana nervoza, razdražljivost, iscrpljenost, nesanica…
Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore najavio je za danas crveni meteoalarm, koji će, kako sada stvari stoje, na snazi u Podgorici ostati sve do četvrtka.
Visoke temperature i temperaturne promjene utiču na psihofizičko zdravlje starih i bolesnih, ali i mladih i zdravih ljudi, pa ovih dana pomoć psihologa u Centru za mentalno zdravlje Doma zdravlja Podgorica građani uglavnom traže zbog nesanice.
Vrućina, kako je kazao Vikend novinama, psiholog Centra za mentalno zdravlje podgoričkog Doma zdravlja Marko Đurđić, utiče na intelekt, emocije i ponašanje, a reakcije su različite i individualne.
“Većina ljudi obično reaguje pojačanom nervozom, smanjenom tolerancijom na frustraciju, odnosno preosjetljivošću na spoljne nadražaje brže reagujemo i razdražljivi smo, a može se javiti i impulsivnost. Takođe, može doći do depresije kroz depresivne reakcije jer boravimo u zatvorenim prostorijama, ne krećemo se i ne izlažemo suncu. U okviru toga javlja se neki vid potištenosti i neraspoloženja”, objasnio je Đurđić.
On dodaje da visoke temperature utiču na nesanicu, smanjenu volju, zamorljivost, iscrpljenost, te motivaciju u smislu da nam teže padaju obaveze na poslu i da nam treba više energije da se pokrenemo.
“Kada je riječ o intelektu, vrućine utiču na gubitak koncentracije i oslabljenu pažnju. U većini slučajeva, meni kao psihologu obraćali su se i mladi i stari najviše zbog nesanice izazvane visokim temperaturama”, kazao je Đurđić i istakao da nije riječ o oboljenjima, nego reakcijama i zdravstvenim simptomima, te da sa normalizacijom temperature nestaju i tegobe.
On je građanima savjetovao da piju dosta tečnosti i paze na ishranu, da spavaju kad god mogu, šetaju uveče i usklade svoje potrebe sa visokim temperaturama, te da se ne zatvaraju u stanove, povlače, ulijene i slično.
“Treba što više smanjiti radne obaveze i fizički i psihički zamor ukoliko postoji mogućnost, a ukoliko to ne dovede do poboljšanja, u dogovoru sa izabranim ljekarom ili psihijatrom pribjegava se farmako terapiji”, zaključio je Đurđić.
(Cdm)
