Znate li kako je nastao znak za mir
Jedan od najprepoznatljivijih simbola na svijetu – znak za mir – kada je tek nastao, označavao je očajanje. Kako je tako drastično promijenio značenje?
Kad pogledate ovaj simbol, najprije ćete pomisliti na završetak rata, zatim na prekid svih neslaganja i stereotipa… svih pozitivnih i srećnih stvari koje se mogu dogoditi jednom društvu.
Međutim, priča o tome kako je on nastao i šta je ranije simbolisao nije toliko obojen radošću.
Naime, britanski dizajner tekstila i umjetnik Džerald Holtom je prilikom velikog protesta 1958. godine, kada se s grupom istomišljenika bunio protiv upotrebe nuklearnog oružja, osmislio ovaj simbol. Ovo je bilo tužno razdoblje u njegovom životu, ali i u svijetu uopšte – riječ je o periodu u kojem se cijela planeta oporavljala od Drugo svjetskog rata. Zato je Holtom smatrao da je potrebno da jednim simbolom objedini sva osjećanja koja su prožimala svijet.
Tako je došao na ideju da napravi znak od sledećih elemenata:
FOTO: WIKIPEDIA-figure čovjeka koji drži zastave nadolje (N – nusclear)
-figure čoveka koji drži jednu zastavu podignutu, a jednu spuštenu (D – disarmament)
Ipak, ideja koja je iza tih simbola stajala nije bila optimistična poruka mira kakvu danas znamo. Čovjek prepolovljenog trupa i bez donjih ekstremiteta koji drži zastave označavao je čovjeka u agoniji i očajanju. Ideju za to Holtom je dobio dok je posmatrao sliku „Treći maj 1808.“ španskog umjetnika Goje, koja prikazuje seljaka ispred streljačkog voda. Takođe, Holtom je isticao da se i sam identifikovao s centralnom ličnošću ove slike.
Britanski umjetnik nije zaštitio autorska prava za upotrebu ovog simbola jer je vjerovao da ideje i osjećanja pripadaju cijelom svijetu.
Šezdesetih godina prošlog vijeka u Sjedinjenim Američkim Državama jačali su antiratni pokreti, koji su počeli da upotrebljavaju ovaj simbol, a gotovo istovremeno je to bio slučaj i u Južnoj Africi, gdje je sve snažnija bila borba protiv aparthejda.
(Nacionalna geografija)
