DANAS JE VELIKA GOSPOJINA: Ovo su običaji koji donose zdravlje i radost
Pravoslavni vjernici danas slave praznik Uspenja Presvete Bogorodice, u narodu poznat kao Velika Gospojina. To je jedan od 12 najvećih hrišćanskih praznika i za njega se vezuju različiti običaji.
Prema kanonu SPC, Uspenje Presvete Bogorodice spada u red Bogorodičnih praznika i proslavlja se svake godine 15. avgusta po julijanskom kalendaru, a 28. avgusta po gregorijanskom i novojulijanskom. Do tog praznika traje i dvonedjeljni post.
Praznik je uspomena na ovozemaljsku smrt Bogorodice i, prema jevanđeoskom predanju, dan kada se ona uznela na Nebo i predala svoj duh u ruke Spasitelja.
Prema vjerovanju, u periodu između dvije Gospojine (Velike i Male Gospojine) – “periodu prelaza” – važno je obaviti obrede kojima se izražava zahvalnost Bogorodici, zaštitnici žena, za rađanje djece, a zatim za rodnost i plodnost zemlje i stoke. Vrijeme između dvije Gospojine, naziva se međudnevnica, a vjeruje se da je taj period najbolji za branje plodova i ljekovitih trava. Tada žene beru međudnevičke trave: kičicu, krlju (ricinus), hajdučku travu, papričicu ili bobicu, ugaslicu, konjski bosiljak… Ovim travama liječe se razne bolesti. Takođe, ostavljaju se i “međudnevička jaja” od živine kao najbolja za jelo i rasplod.
Sveto pismo ne daje saznanja o kraju zemaljskog života Bogorodice, pa stoji samo predanje da je po raspeću Gospoda, Bogorodica nastavila da živi kod Svetog Jovana Bogoslova i uglavnom je sve vrijeme do smrti provela u Jerusalimu.
U trenutku smrti Bogorodice “apostoli počeše pjevati u slavu Božju…, a sva se soba zasja od čudne svjetlosti i presveta Djeva predade duh svoj u ruke Spasiteljeve ne osjetivši smrtnoga bola”. “Mrtvo tijelo njeno preniješe apostoli na rukama u Jerusalim u Getsimaniju…, apostol Jovan nosio je maslinovu granu, a svetao oblak okruživaše njen odar i povorku”.
Uveliko se odlazi na izvore koji tada imaju ljekovito dejstvo. Bogorodica je zaštitnica bolesnih, pa su za Veliku Gospojinu u Srbiji mnogi bolesnici odvođeni na izvore da se umiju. U prošlosti su održavana bdenija u hramovima, ili nad izvorima vode i tada su izgovarane molitve za ozdravljenje od kostobolje i očnih bolesti. Na Veliku i Malu Gospojinu žene poštuju veliki broj zabrana koje se odnose na obavljanje poslova u kući i oko nje. Danas posebno žene idu na pričest, zato što se Bogorodica smatra zaštitnicom žena i majki.
