Nižu se turbulentne političke promjene u regionu, građani kažnjavaju stare moćnike i poručuju: MNOGO STE SE OSILILI
Nakon parlamentarnih izbora u Crnoj Gori i lokalni izbori u Bosni i Hercegovini donijeli su promjene – poraz neprikosnovenih stranaka u glavnim gradovima Republike Srpske i federacije, Banjaluci i Sarajevu. Zajedničko pobjedničkoj opoziciji u oba grada je to da je čine stranke građanske orjentacije.
Slično je i u drugim većim gradovima u RS, pa je SNSD je izgubio svoja gradonačelnička mjesta i u Bijeljini i u Prijedoru. Dovoljno da se javnost zapita kakvu su poruku birači na lokalnim izborima poslali najjačoj političkoj opciji u Republici Srpskoj?
Ako se uzme u obzir da je istu sudbinu doživjela i SDA Bakira Izetbegovića, jasno je da u najvećim gradovima u BiH trenutno nisu najzadovoljniji aktuelnom vrhuškom i strankama koje vode, ko god da je u pitanju.
Opomena za opmenom
Kolika je to opomena dosadašnjim neprikosnovenim liderima širom BiH i kako su je oni shvatili vidjeće se 2022. godine kada se održavaju parlamentarni izbori. Do tada i Dodik i Izetbegović moraće da analiziraju razloge poraza svojih stranaka u najvećim gradovima.
Dodik je priznao pobjedu opozicije u Banjaluci, ali istakao da je njegov SNSD osvojio više opština nego na prethodnim lokalnim izborima.
Pobjedu Stanivukovića je priznao, ali kaže i da novi gradonačelnik “neće imati podršku”.
Opoziciju u Banjaluci je predvodio lider Partije demokratskog progresa (PDP) Draško Stanivuković koji će sa samo 27 godina postati novi gradonačelnik. U slavljeničkoj atmosferi nakon izborne pobjede jedan od najmlađih političara u regionu je tvrdio da zna zbog čega je vlast pala u glavnom gradu Republike Srpske.
Talas promjena
Pobjedničku euforiju dosadašnje opozicije u Banjaluci dodatno je podgrijao drugi mladi političar Dritan Abazović, jedan od lidera pobjedničke koalicije na nedavnim parlamentarnim izborima u Crnoj Gori koja će, ako sve bude bilo kako je zamišljeno, i formalno preuzeti vlast od DPS-a poslije tri decenije.
Abazović je na Tviteru čestitao opoziciji na pobjedi kako u prijestonici Republike Srpske tako i drugim gradovima širom BiH.
Talas promjena se iz CG ?? proširio u BiH ??.
Region zaslužuje više. Svi želimo novu vrijednost, nove ljude i novu nadu.
Čestitam!
Građani – uzmite svoju slobodu!
— Dr Dritan Abazovic (@DritanAbazovic) November 15, 2020
Pobjeda građanskih snaga
Hoće li građani uzeti “svoju slobodu”, ili će oni koji su bili na vlasti naučiti lekcije, vidjeće se u vremenu koje slijedi.
Ako se pita direktor Centra za regionalizam Aleksandar Popov, i u Banjaluci i u Sarajevu su pobjede odnijele koalicije građanskih snaga.
– Opozicija u Republici Srpskoj je ojačala kroz parlament, a tu najveće zasluge idu Drašku Stanivukoviću koji je vodio žestoku borbu protiv vlasti. PDP na čelu sa Stanivukovićem prikupio je svo nezadovoljstvo građana, a u tome je uspio jer je imao jasan program. Opozicija se po prvi put nije upecala na nacionalističke teme vlasti kao što je ranije bio slučaj, recimo, sa referendumom. Nije željela da uđe u tu priču ko nije uz Dodika izdajnik je naroda – naglašava Popov.
“Vlast se osilila”
S druge strane, vlast se osilila, smatra sagovornik.
– Dodik je prešao granicu bahatosti kada je Stanivukoviću i opoziciji u skupštini poručio da ih prisluškuje. Takođe, građani Banjaluke sigurno još pamte kako se vlast ponašala i na koji način je policija reagovala tokom protesta “Pravda za Davida”. Pokazalo se da rezultat može da napravi jasan građanski program koji ne želi da se dodvorava desnici. Isti je slučaj bio i u Sarajevu. A imamo primjer i u Crnoj Gori kako se smjenjuje loša vlast – podvlači Popov.
Kako kaže, rezultati na lokalnim izborima u BiH su velika poruka za parlamentarne izbore 2022. godine.
– Ako uspiju pobedničke građanske stranke da svoje djelovanje sa lokala prebace na nivo cijele države, postoji velika mogućnost za politički preokret kao u Crnoj Gori. S tim što treba imati u vidu da sem PDP-a koji postoji 20 godina ostale stranke su veoma mlade i nemaju razvijenu infrastrukturu. Ipak, činjenica da su na vlasti u Banjaluci i Sarajevu predstavlja značajni zamajac za dalji razvoj i stvaranje uslova za pobedu i na parlamentarnim izborima – priča on.
Izbori pod lupom međunarodne zajednice
I politikolog Cvijetin Milivojević ističe za “Blic” da je svakako dobro da jedna politička opcija nema apsolutnu vlast i po horizontali i po vertikali.
– Kada imate različite vlasti na lokalu onda imate i takmičenje ideja i programa. Na lokalu nema mjesta za visoku politiku već za predloge i rješenja koje znače život. Zato su i rezultati na ovim izborima dobra poruka da može doći još neko na vlast osim Dodika i Izetbegovića u BiH ili Mila Đukanovića u Crnoj Gori. Preduslov za to su dobra kampanja, ravnopravni izborni uslovi i izbjegavanje stvaranja vještačkih, neprirodnih koalicija – objašnjava Milivojević.
Na ovakav rezultat lokalnih izbora u BiH uticao je I termin njihovog održavanja, smatra sagovornik.
– U BiH kao u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji lokalni izbori se nikada ne održavaju zajedno sa takozvanim velikim izborima, parlamentarnim ili predsjedničkim. Na taj način izbjegava se mogućnost da velike stranke kakve su SNSD Dodika ili SDA Izetbegovića jednim udarcem ubiju dvije muve – kaže on.
Takođe, navodi, ne treba smetnuti sa uma da je BiH i dalje međunarodni protektorat, da sudije i dalje stranci I da međunarodni posmatrači OEBS-a sigurno revnosnije kontrolišu izborni proces nego bilo gdje drugdje u regionu.
– Tako da je izborna pravila teže zloupotrijebiti. Kada se sve to sagleda onda pad vlasti u Banjaluci i Sarajevu nije veliko iznenađenje. S tim što treba imati u vidu da će novi gradonačelnici u Banjaluci, a pogotovo u Bijeljini imati veoma težak izazov da formiraju većinu u skupštini što im je od operativnog značaja – apostrofira Milivojević.
Inače, u Sarajevu je Izetbegovićevu SDA porazila kolicija četiri opozicione partije – Socijaldemokratske partije BiH, Naroda i pravde, Naše stranke i Nezavisne bosanskohercegovačke liste.
Kada se slegne euforija zbog pobjeda za gradonačelnike, već će se uveliko glasovi brojati, pa će od konačnih rezultata zavisiti i ko će formirati skupštinske većine, sam ili sa koalicionim partnerima. A tu bi situacija mogla da bude dosta drugačija.
(Blic)
