Mitrović: Crna Gora u dubokoj krizi

“Od 4. decembra 2020. godine i formiranja nove Vlade, Crna Gora se nalazi u dubokoj krizi. Neozbiljna parlamentarna većina u traganju za dogovorom, kako dalje, zaboravila je da je na vlasti isključivo zbog toga što su joj građani Crne Gore ukazali povjerenje. Kombinacija više različitih faktora, pored brojnih upozorenja o kakvoj se političkoj konkurenciji radi, izbacila je na površinu vlast kakvu Crna Gora ne zaslužuje”, saopštio je poslanik DPS-a lada.

“Ako to nije bilo jasno 30. avgusta 2020. godine većinskoj Crnoj Gori, danas je to jasno, ne samo onima koji su glasali za promjenu, već i onima koji su bili ta promjena”, navodi Mitrović.

Poručuje da Crna Gora, godinu dana kasnije, “ostaje zarobljena u 30. avgustu 2020. godine”, a građani Crne Gore u sve složenijoj ekonomskoj situaciji a ukoliko stvari ostanu kakve jesu, dodaje,  “i bez izgleda da će se u dogledno vrijeme njome i bilo ko baviti na ozbiljan način”.

“Dok se na jednoj strani pokušava odvratiti pažnja građana Crne Gore sa realnih problema koji život znače, na isti način kako je to manipulativna mašinerija dijela parlamentarne većine radila i u susret 30. avgustu, na drugoj strani mjesecima za nama Crna Gora je izložena enormnim poskupljenjima. Od cijena osnovnih životnih namirnica preko cijena građevinskih materijala do cijena gotovo svih naftnih derivata. Tako da je danas količina namirnica koju građanin iznese iz nekog marketa upola manja nego što je to bila 30. avgusta, služeći se istom količinom novca. Rezervoar za gorivo je takođe za četvrtinu prazniji nego u istom periodu prošle godine”, ocjenjuje Mitrović.

Prema njegovim riječima, mnogo manji je i broj građana koji svakog prvog u mjesecu mogu očekivati svoju zaradu, jer je, kako kaže, gotovo 15.000 više nezaposlenih lica nego u istom periodu prošle godine.

“Po ovogodišnjem istraživanju Savjeta za regionalnu saradnju (RCC) 50 odsto stanovnika Crne Gore je kazalo da ima problem da sebi priušti nedelju dana odmora, što Crnu Goru svrstava na posljednjem mjestu među šest zemalja Zapadnog Balkana u kojima je sprovedeno ovogodišnje istraživanje. Mnogo manji je broj i onih građana koji su u godini za nama dobili pomoć iz inostranstva, sa ranijih 23 odsto na sadašnjih 15 odsto stanovnika”, ističe Mitrović.

Brojni su i drugi parametri koji ukazuju na činjenicu da je situacija u Crnoj Gori krajnje alarmantna, dodaje,  “a da nas još vidljivije posljedice takve situacije tek očekuju”.

“U godini koju je nova Vlada Crne Gore najavljivala kao godinu socijalne pravde ekonomska situacija domaćinstava u Crnoj Gori nikada nije bila složenija. Čak i uvedeni dječiji dodatak, koji je u trenutku uvođenja trebalo pozdraviti, danas je potpuno obezvrijeđen, a da građani Crne Gore još uvijek nijesu ni počeli ostvarivati to pravo. Najavljivana ekspertska Vlada Crne Gore i njena vizionarska ekonomska politika u prvoj, a po svemu sudeći i posljednjoj godini vlasti, rezultirala je sa 3 litra ulja dijelu domaćinstava u Crnoj Gori”, zaključuje Mitrović.