CRNA STATISTIKA: U Bijelom Polju se umire preko mjere


Na području opštine Bijelo Polje, gdje živi oko 40.000 stanovnika od početka godine, odnosno za 54 dana umrla su 84 stanovnika, što znači da skoro dvoje Bjelopoljaca u prosjeku premine svakog dana. Ovaj podatak je za „Dan” potvrdio Sabro Čindrak, rukovodilac opšte pravne službe u bjelopoljskom Centru bezbjednosti.
– Prema našoj evidenciji, do juče su preminule 84 osobe na teritoriji ove opštine. To je skoro dvaput više u odnosu na isti period prošle godine, kada je umro 61 stanovnik – ističe Čindrak.
U gradskoj kapeli u naselju Ribnik, ali i u ostalim u prigradskom dijelu i na seoskom području, kao i u gasalhanama u gradu i pojedinim džamijama svakadnevno organizuju ispraćaje pokojnika.
– Ovo postaje alarmantno. Svakog dana idem na saučešća, a često je istovremeno izloženo po nekoliko pokojnika. Tačno je da je smrt neizbježna, ali ovoliki broj sahrana za kratko vrijeme nije zabilježen poslednjih decenija – kaže Vaso Ćetković.
Psihijatar Nataša Vuković pojašnjava da je dugogodišnja teška socioekonomska situacija dovela do pogoršanja kompletnog zdravstvenog stanja stanovništva.
– Povećana smrtnost na području opštine treba da zabrine ne samo zaposlene u zdravstvenom sistemu, već čitavo društvo. Izgleda da nailazi trenutak naplate ceha teškog života proteklih godina na ovim prostorima. Svaki organizam može do određene tačke da izdrži fizičku i psihičku bol, ali onda nastaje trenutak kad nema kontrolnog mehanizma i čovjek nema snage da sve to izdrži. Očigledno dolazi period naplate višedecenijskog trpljenja – objašnjava Vukovićeva.
Ona ističe da bi nadležni ne samo u opštini nego i u državi morali više računa da povedu o zdravlju i položaju građana.
– Narod je gladan, nema adekvatnu zdravstvenu zaštitu, jedemo najgoru i najjeftiniju hranu, jer za bolje nemamo novca. Uz to, svakodnevni stres dovodi do problema, i izaziva bolesti koje dovode do smrtnog ishoda – istakla je Vukovićeva.
Nekadašnji sudija, a sada uspješni advokat Milan J. Smolović kaže da povećana smrtnost stanovništva predstavlja pojavu koja bi trebalo svakoga da zabrine, ističući da je to realan ishod svega što se u društvu događa.
– Veliki ruski književnik Fjodor Dostojevski kazao je: ,,Ne želim i ne mogu da budem srećan, ako ne znam kakva mi je sjutrašnjica”. Zato tvrdim da u ovom više nego teškom vremenu u kojem živimo, gdje vladaju apatija i nezadovoljstvo, ništa čovjeka ne može da ubije kao strah od budućnosti i neizvjesnosti koja ga čeka. Teške materijalne prilike za mnoge su noćna mora. Ogroman pritisak i stres odražavaju se na zdravlje ljudi koji obolijevaju od teških oboljenja – ističe Smolović.
On dodaje da je prošlo vrijeme blagostanja i heroja, a da je došao period podnošenja onoga što čovjeka snađe.
– Došlo je, nažalost, vrijeme kada čovjek ubija čovjeka u sebi. I sada pokojni neuropsihijatar Milija Pavićević, jedan od najjačih u ovoj branši, stalno je tvrdio da je najčešći uzrok smrti stres. Sve dolazi od nervoze i neraspoloženja, negdje čovjek mora da pukne – kazao je Smolović.
Gužve pred banderama
Ćetković ukazuje na svakodnevne gužve pred banderama ili na drugim mjestima gdje se lijepe posmrtni plakati.
– Upozoravao sam i ranije, između ostalog, da plaćamo i danak bombardovanju NATO snaga. Zato sam i tražio, dok sam bio odbornik u lokalnom parlamentu, prisustvujući jednoj od tribina na ovu temu da se ta alijansa hitno rasformira – navodi Ćetković.



