IZVJEŠTAJ EK O CRNOJ GORI: Troši se više nego što se ima, rekorderi u sivoj ekonomiji

U najnovijem izvještaju Evropske komisije o Crnoj Gori navodi se da je budžet je u 2022. bio opterećen novim, stalnim socijalnim transferima i privremenim smanjenjem poreza koji nijesu bili dobro ciljani. Fiskalni rezultat je bio bolji od predviđenog zbog prihoda od indirektnih poreza, navodi se dodaje da nije donijeta nova srednjoročna fiskalna strategija, nije postignut napredak u stranim direktnim investicijama, upravljanju i pregledu poreskih izdataka.

Najnovije istraživanje pokazuje da je Crna Gora među tri zemlje sa najvećom sivom ekonomijom, dijeleći posljednju poziciju u Evropi sa Kosovom i Sjevernom Makedonijom.

“Program ekonomskih reformi 2023.(PER) postavlja opsežan program koji integriše ekonomiju, fiskalnu i planove strukturnih reformi, ali ciljevi i planovi nijesu u potpunosti u skladu sa ključnim izazovima koje je utvrdila Evropska komisiju”, upozoravaju iz Brisela.

Kako se dodaje, domaća politička nestabilnost i visoki troškovi javnog sektora mogli bi negativno uticati na investicije, usporavanje rasta kod trgovinskih partnera moglo bi oslabiti turizam, dok bi rizici povezani s posljedicama ruskog rata protiv Ukrajine mogli izazvati daljnji rast cijena energije i hrane, smanjujući raspoloživi dohodak. Štoviše, uvoz bi se mogao povećati više od očekivanog ako se ostvare planovi ulaganja u turizam i infrastrukturu.

Fiskalni scenario PER-a predviđa visoke i rastuće budžetske deficite i zadržavanje visokog učešća duga u BDP-u. Nedavne mjere koje slabe poresku bazu i nova, uglavnom stalna, povećanja javne potrošnje povećala su ciljani deficit u revidiranom budžetu za 2022. na više od osam odsto BDP-a. Međutim, stvarni rezultat je bio niži od pet odsto BDP-a zbog visoke inflacije, snažan realni rast povećao je indirektne prihode, dok su troškovi kapitalnog budžeta i plate bili niži od planiranih. Međutim, zbog nedostatka mjera konsolidacije, PER predviđa da će deficit biti veći od šest odsto BDP-a 2023-2025, što implicira labavu fiskalnu politiku, dok će se javni dug stabilizovati na visokih 75 odsto BDP-a.

Iz EK navode da su glavni izazovi sa kojim se susrijeće Crna Gora visoki fiskalni deficit, jačanje dugoročne održivosti javnih finansija, napredak u regulativi poslovnog okruženja, predana borba protiv rastuće sive ekonomije i strukturni izazovi tržišta rada.Jačanje dugoročne održivosti javnih finansija zahtijeva poboljšanja fiskalnog i upravljanja javnim ulaganjima.

“Nove inicijative za potrošnju usvojene su bez odgovarajuće fiskalne procjene. Veliki infrastrukturni projekti trebaju bolje upravljanje i određivanje prioriteta s obzirom na vrlo ograničen raspoloživi fiskalni prostor”, navode iz EK i naglašavaju da bi uspostavljanje nezavisne fiskalne institucije doprinijelo jačanju fiskalnog upravljanja i poreskoj disciplini.

Ističu neophodnost napretka u reformama regulatornog okruženja i to kroz dijalog Vlade i asocijacija privrednika, koji je znatno smanjen zbog političke nesigurnosti. Digitalizacija se nastavila, ali sporijim tempom, ometana političkim razvojem događaja i nizom kibernetičkih napada u drugoj polovini 2022.

“Reforme u sektoru državnih preduzeća privremena vlada je smanjila i hitno se moraju razjasniti reformske ambicije državnih preduzeća”, ističu iz EK i ukazuju da Crna Gora mora iskoristiti usvajanje nacionalnog energetskog i klimatskog plana početkom 2024. kao priliku za ozvaničenje zelene tranzicije.