ASISTENTI U NASTAVI PISALI MINISTRU PROSVJETE: Godinama smo posmatrači političkog zapošljavanja, unižavanja znanja i obrazovanja
Dodaju i da je danas, da bi neko bio asistent u nastavi dovoljno da ima završenu srednju školu i kurs koji nije podložan nikakvoj kontroli

Usdruženje asistenata u nastavi uputilo je otvoreno pismo ministru prosvjete Miomiru Vojinoviću u kojem traže priznavanje nivoa kvalifikacije formalnog obrazovanja asistentima u nastavi i usaglašavanje sa postojećim zakonskim propisima i formulisanjem osmocasovnog radnog vremena.
Asistenti u nastavi sa završenim fakultetom tvrde da su godinama bili posmatrači političkog zapošljavanja nastavnika, unižavanja znanja i obrazovanja. Dodaju i da je danas, da bi neko bio asistent u nastavi dovoljno da ima završenu srednju školu i kurs koji nije podložan nikakvoj kontroli.
Njihovo obraćanje prenosimo integralno:
Ovim putem Vam se obraćamo u ime veceg dijela asistenata koji su završili fakultete, prije svega usko vezane za prosvjetu. Elem, ovaj zahtjev mozemo nasloviti sa: „Diplome za bacanje“ ili „Obrazovanje za uvažavanje“, zavisino od Vaše volje i pogleda na obrazovane ljude koji su danas uniženi i neuvaženi, čak i od strane jednog dijela esnafa, jer zaboga radimo kao asistenti sa srednjom školom, iako imamo visoku stručnu spremu, radno iskustvo, neophodne licence i ključne kompetencije za rad u prosvjeti, ali nismo imali veze i političke preporuke da bi zasnovali radni odnos po „ključu“ u struci.
Osmišljena, dugoročna, planska i sveobuhvatna kadrovska politika (od upisne politike na fakultetima, unapređenja kurikuluma, pripravničkog staža, stručnog ispita, politike zapošljavanja, kontinuiranog usavršavanja…) od presudnog je značaja za kvalitet i razvoj obrazovnog sistema Crne Gore. Međutim, godinama smo bili posmatrači političkog zapošljavanja nastavnika, unižavanja znanja i obrazovanja, kupovine diploma i zvanja, što nas je odvuklo u slijepu ulicu i donijelo stručne i ekonomske negativnosti u obrazovanju. Danas, da radite u učionici, među djecom, kao asistent u nastavi dovoljno je da imate završenu srednju školu i kurs koji nije podložan nikakvoj kontroli, nema selekcije kandidata, stažiranja, volontiranja, obavljene prakse, ocjene kvaliteta. Dovoljno je da platite i dobijate zvanje asistenta i kartu za otvaranje vrata obrazovno-vaspitnih ustanova, što je neobično zadivljujuće.
Da bi se ova diskrepancija u neku ruku ublažila tražimo da asistenti u nastavi budu obračunati u skadu sa koeficijentom u odnosu na nivo nacionalnog okvira kvalifikacije formalnog obrazovanja (stepen stručne spreme) koju posjeduje lice koje je zasnovalo radni odnos kao asistent u nastavi, jer među nama ima dosta stručnih saradnika, vaspitača i profesora razredne i predmetne nastave.Članom 30a Zakona o vaspitanju i obrazovanju djece sa posebnim obrazovnim potrebama (“Službeni list RCG”, br. 80/2004, i “Službeni list CG”, br. 45/2010, 47/2017 i 145/2021.) propisano je da za asistenta u nastavi može biti izabrano lice koje ima najmanje IV nivo nacionalnog okvira kvalifikacije, gornja granica kvalifikacije nije propisana. Samim tim, smatramo da imamo zakonom zasnovano pravo da budemo obračunati u skladu sa koeficijentom za stručnu kvalifikaciju koju posjedujemo. Već postoji pozitivan primjer administrativnih i finansijskih radnika, sekretara, medicinskih sestara, bibliotekara, saradnika u nastavi, organizatora praktičnog obrazovanja i drugih koji funkcionišu na sličan način. Zašto su onda asistenti u nastavi (profesori, pedagozi, psiholozi…) diskriminisani i uniženi u odnosu na ostale u obrazovno-vaspitnom sistemu?!
Sindikat prosvjete je ostao nijem na zahtjeve asistenata i još jednom pokazao koliko su parcijalni interesi nastavnika i sindikata bitniji od lekcija o borbi za građanska prava, istrajnosti, solidarnosti, čuvanju ličnog dostojanstva i dostojanstva profesije i značaja i vrijednosti obrazovanja.
Urušavanjem našeg dostajnstva i nipodaštavanjem našeg obrazovanja učinjena je nepravda ne samo prema asistentima, već i prema budućnosti naše djece i budućnosti cjelokupnog društva. Dozvolite da naša djeca nauče lekciju o vrijednostima i poštovanju obrazovanja! Budućnost će im tada zasigurno biti bolja od naše!
Da bi priča o boljem obrazovanju krenula da zaista živi, neophodno je da se krene od procesa vrednovanja, poštovanja i uvažavanja samog obrazovanja od strane ministarstva i državnog sistema.
Jos jedan problem koji je od velike vaznosti je osmocasovno radno vrijeme direktnog rada sa djecom. Zar ne mislite da to u velikoj mjeri utice na psihofizicko stanje zaposlenog ,pogotovo zena u zrelijim godinama?Smatramo da je i covjeku koji nije iz ove struke dovoljno da procita nas opis posla I shvati da smo mi saradnici u nastavi a ne tehnicka podrska kako nas i oslovljavaju, zaključuju iz Udruženja asistenata u nastavi.