DANAS JE NAJRADOSNIJI HRIŠĆANSKI PRAZNIK: Ovih 5 običaja treba ispoštovati kako bi vam sve napredovalo

Božić je najradosniji hrišćanski praznik kojim se slavi rođenje Isusa Hrista. To je praznik rođenja novog života, djece i roditeljstva i kao takav obilježava se najljepšim vjerskim običajima.

Raznorazne varijacije u običajima uglavnom su uzrokovane podnebljem, ali osnovni elementi proslave Božića prisutni su svuda – unošenje Badnjaka u kuću i njegovo paljenje, Badnje veče, česnica, položajnik.

Jedan od najlepših božićnih običaja je miroboženje – prilika da se zavađeni pozdrave i poljube govoreći “Mir božji, Hristos se rodi”, da se oni koji su u svađi izmire dakle, u ovo doba godine koje treba da bude vreme opšteg mirenja i praštanja.

Božić bi trebalo raditi sve ono što vam je teško išlo tokom godine, jer se vjeruje da će nam ono što radimo na božićno jutro ići od ruke. Voda koja se koristi za pranje suda u kojem je miješena česnica koristi se za zalivanje voćki, jer će tako bolje roditi, ili se, u gradskim uslovima, njome zaliva saksijsko cvijeće, da lepše cvjeta.

Tijesto koje ostane na rukama domaćice posle miješenja česnice takođe se stavlja na voćke, da bi dale više ploda. Negdje su se zadržali i tragovi paganskih vjerovanja, pa se gata u plećku od pečenice – ako na kosti koja se izvuče iz pečenice ostane mesa, vjeruje se da će godina biti plodna.

Vjeruje se da će momci i djevojke koji prespavaju na slami posutoj za Badnje veče sanjati budućeg supružnika. Primijetićete da su, svi do jednog, ovi običaji u slavu porodice i napretka. Zato – praštajte onima kojima je oproštaj potreban i provedite Božić sa onima koje volite, u miru i ljubavi.

Takođe je običaj da se tokom trajanja Božića ne sklanja trpeza, niti čisti kuća. Takođe na Božić nikako ne treba pretjerati u hrani ili piću, niti ići u goste, jer je to porodični praznik. U goste tog dana treba zvati stare i nemoćne i njih ugostiti.

Ovih pet običaja bi trebalo svako da ispoštuje:

1. Badnji dan i veče

Pravoslavni hrišćani ovaj praznik slave 7. januara, a dan pred Božić slavi se Badnji dan. To je poslednji u Badnjoj nedelji kada se ustaje rano, prije zore, i tada djeda i unuk, najmlađi i najstariji muškarac iz kuće idu u šumu po badnjak. Odmah po ustajanju u kući se loži vatra i pristavlja se pečenica, a žene pripremaju kolače, torte i Božićnu trpezu.

2. Badnjak

Prije zore muškarci iz kuće idu u šumu da posijeku badnjak. Obično se bira cer, koji domaćin, okrenut ka istoku sječe sa tri snažna udarca. Prilikom odsijecanja izgovara se molitva za zdravlje i sreću porodice. Iverak koji otpadne pri prvom udarcu se pokupi i čuva.

On se stavlja u karlicu što pomaže da se u njoj skuplja kajmak debeo kao iver, ili, ako se stavi na košnice onda niko neće moći pčelama da naudi. Nekada se prvi iver potapa u vodu koju oboljeli piju radi ozdravljenja, dok se negdje stavlja pod kvasac sa željom da u kući sve raste kao kvasac.

Jedan dio ivera se čuva u kući i vjeruje se da cijeloj porodici donosi mir i blagostanje. Badnjak se ka kući nosi na desnom ramenu, a kada se donese uspravi se pored ulaznih vrata i tu stoji do uveče kada ga domaćin unosi u kuću.

3. Česnica

Česnica je pogača koja se pravi od brašna vode i masti, bez kvasca. Najčešće je mijesi najstarija ukućanka prvog dana Božića, prije izlaska sunca. Zatim se okreće polivajući se vinom i lomi se na onoliko dijelova koliko ima ukućana. U tijesto za česnicu se ubaci novčić i dio iverka sa Badnjaka, pa onaj koga zapadnu prilikom lomljenja će, prema vjerovanju, imati novca, zdravlja i sreće tokom cijele godine.

4. Pečenica

Zajedno sa badnjakom, domaćin i njegovi sinovi unose u kuću i pečenicu i slamu. Muškarci koji nose pečenicu na ražnju, uz riječi: “Dobro veče, srećno Badnje veče” stupaju desnom nogom preko praga, a u kući ih dočekuje domaćica koja posipa sa zobi domaćina i pečenicu izgovarajući riječi “Dobro veče! Čestiti vi i vaša pečenica”.

Pečenica je najčešće mlado prase, dok u nekim krajevima to može biti i mlado jagnje i naziva se veselica. Na Badnje veče se unosi u kuću i naslanja na istočni zid gde ostaje do Božića kada se služi na Božićnu trpezu. Na prazničnoj trpezi se ne sme naći pernata živina jer ona simboliše nazadovanje i rasturanje kuće zato što kljuca i baca zemlju iza sebe.

5. Položajnik

Položajnik je osoba koja prva ulazi u kuću na Božić. Stupa desnom nogom preko praga, pozdravlja ukućane riječima “Hristos se rodi”, na šta mu oni odgovaraju “Vaistinu se rodi”. Zatim položajnik prilazi vatri i grančicom sa badnjaka je džara govoreći: “Koliko varnica toliko parica, koliko varnica toliko sreće i veselja” i dalje nabrajajući sve ono što misli da bi valjalo da se u domaćinovoj kući umnoži.

Na Božić se ljudi pozdravljaju rečima: “Hristos se rodi!” i otpozdravljaju sa: “Vaistinu se rodi!”. Ukoliko se šalje čestitka na njoj treba da piše: “Mir Božji, Hristos se rodi”.