Dara prevršila mjeru: Vlada odlučila da stane na kraj trošenju državnih para za ugovore o djelu bez ikakve kontrole
Ukoliko ne ostane samo na riječima, i na papiru, današnja odluka Vlade mogla bi uvesti koliko toliko reda u trošenju enormnih iznosa budžetskog novca za ugovore o djelu, koji su do sada bili bez ikakve kontrole i sklapani su često kao “pokriće” za “čašćavanje” prijatelja, familije, partijskih drugova o trošku građana.
Za deset godina trošak državnog budžeta za ugovore o djelu je sa 5,7 miliona porastao na skoro 21 milion eura, koliko je bio u 2023. godini. To je za petinu više nego 2022. godine, ili duplo više nego 2021. godine..
Vlada je, na današnjoj 67. sjednici kojom je predsjedavao premijer Milojko Spajić, donijela odluku o obrazovanju Komisije za analizu i praćenje ugovora o djelu i obavljanju privremenih i povrmenih poslova u potrošačkim jedinicama koje se finansiraju iz budžeta države.
Ubuduće će, kako je saopšteno, potrošačke jedinice prije potpisivanja ugovora o djelu morati da pribave saglasnost Komisije, kao i Ministarstva finansija glede raspoložovisti sredstava.
“Imajući u vidu iznos sredstava koji se iz budžeta države izdvaja za navedene oblike radnog angažovanja sa jedne strane, i potrebu optimizacije javne uprave sa druge strane, Kabinet predsjednika Vlade Crne Gore je pokrenuo inicijativu za smanjenje navedenih izdataka. Dakle, cilj je da se adekvatnim mjerama do kraja tekuće godine broj ovih ugovora smanji za 20 odsto”, istakli su iz Vlade.
Kako se navodi, zadaci Komisije su: analiza zaključenih i utvrđivanje potrebe zaključivanja novih ugovora ovog tipa u potrošačkim jedinicama koje se finansiraju iz budžeta države, kontrola usaglašenosti zaključenih ugovora sa propisima, kao i ocjena usklađenosti naknada po osnovu zaključenih ugovora sa finansijskim sredstvima opredijeljenim za ovaj oblik radnog angažovanja.
“To je, ujedno, i prva mjera iz korpusa sličnih koje će uslijediti, a kojoj je tendencija racionalizacija potrošnje i optimizacija javne uprave uz istovremeno dodatno smanjivanje budžetskih rashoda za potrebe državne administracije. Tim povodom, zadužene su potrošačke jedinice budžeta države da za potrebe potpisivanja ugovora o djelu i ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova prethodno pribave saglasnost Komisije sa aspekta opravdanosti potpisivanja navedenog ugovora i saglasnost Ministarstva finansija sa aspekta raspoloživosti sredstava u budžetu države”, zaključuju iz Vlade.
Istraživanja Instituta alternativa i izvještaji DRI za 2023. godinu pokazala su da se ugovori o djelu sklapaju bez adekvatnog planiranja potrebe za angažovanjem, netransparentnim izborom angažovanih lica, bez procedura za postupak angažovanja, bez evidencije ugovora, kao i bez transparentnosti postupka.
Marko Sošić iz IA kaozao je ranije da njihove analize pokazuju i da se ugovori o djelu u javnoj upravi sklapaju bez jedinstvene politike u pogledu visine honorara i uz značajne razlike za isplatu za isti posao u raznim organima.
“Iznos ugovora se u toku trajanja mijenja aneksima bez obrazloženja zašto je odjednom došlo do povećanja”, navodi Sošić.
Upozorava i da često nema nadzora izvršenih poslova, kao ni izvještavanja.
“Većina ugovora zaključivana su za poslove koji su u osnovnoj nadležnosti organa i gdje su već sistematizovana radna mjesta i gdje su lica angažovana na ovaj način, mimo konkursa i mimo zakona o državnim službenicima i namještenicima, imala pristup podacima organa vršeći na primjer poslove u direktoratu za plaćanja”, poručio je Sošić.
Kako ističe uz sve te nedostatke, u oblasti koja je posebno sklona zloupotrebama i partijskom zapošljavanju, sasvim je svejedno koliko je Vlada u ovom trenutku planirala sredstava za ugovore o djelu, ukoliko ne dođe do korijenitih reformi.
M.K.
