Spajić na službene puteve i sastanke vodi i ženu

Prvi mjeseci ove godine pokazali su zašto je bilo „opravdano“ uvećanje budžetskih sredstava za službena putovanja za čak dva miliona eura – članovi Vlade i njihovi najbliži (partijski) saradnici gotovo da su stalno na ekskurziji, na koju pojedini od njih često vode i članove porodice. Sa „samo“ šest miliona, koliko je lani bilo predviđeno za putovanja o trošku građana, sigurno ne bi daleko stigli, s obzirom na tempo koji su zacrtali za ovu godinu.

Što je dalja zemlja u koju se ide, stiče se utisak, nerijetko je i veća potreba za što brojnijom delegacijom. Premijera Milojka Spajića na službenim putovanjima sve češće prati i njegova supruga Milena. Iako prisustvuje zvaničnim sastancima i susretima, njeno ime se ne može naći u zvaničnim sastavima delegacija za premijerove službene posjete drugim državama, pa ostaje nejasno da li poreski obveznici snose troškove i njenih putovanja po svijetu.

Crnogorski funkcioneri stižu do skoro svih kontinenata, a čini se da Sjedinjene Američke Države (SAD) dosad nisu posjetili samo oni članovi aktuelne vlasti koji to nisu htjeli. Pojedini članovi Vlade su u rasponu od svega mjesec-dva i „višestruki povratnici“ kada je riječ o odlascima u Njujork, Čikago… U oktobru prošle godine Vašington je posjetila crnogorska delegacija od čak 18 članova. U martu je u Njujorku bila šesnaestočlana delegacija, a ta putovanja koštala su desetine hiljada eura.

Među najvišim dnevnicama za službena putovanja upravo je ona za Ameriku. Tu zemlju posjetili su potpredsjednik i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka, ministar dijaspore Mirsad Azemović (od 15. do 23. decembra i od 19. do 26. januara) i ministarka turizma Simonida Kordić. Ibrahimović je išao sam, Đeka sa jednim državnim sekretarom, Azemović je jednom bio s jednim članom delegacije, a drugi put sa dva, a Kordić je u Njujork povela oba državna sekretara, šeficu kabineta i pi-ara. U platformi posjete ocijenjeno je da će posjeta te delegacije imati višestruki značaj za budući razvoj turizma Crne Gore, njenu promociju kao turističke destinacije i povećanje broja visokoplatežnih gostiju sa dalekih tržišta kakvo je američko, te da će efekti te posjete vrlo brzo biti provjerljivi i u praksi, već poslije predstojeće ljetnje sezone.

U SAD su bili i potpredsjednici Aleksa Bečić i Nik Đeljošaj, kao i ministar odbrane Dragan Krapović, a delegaciju koja je u oktobru bila u Vašingtonu činili su, između ostalih, ministri ekonomskog razvoja, pomorstva, energetike, rudarstva i javne uprave.

Spajić je poslednji put boravio u posjeti SAD od 21. do 28. aprila, a delegaciju koju je predvodio činili su njegova savjetnica, ministar finansija, dvije državne sekretarke MF, tri generalna direktora i šefica kabineta ministra.

Premijer je prošle godine u Ameriku vodio i suprugu, koja je bila s njim i kada je službeno boravio u Emiratima u martu, a nedavno je išla s njim i u Japan. U sastavu delegacije koja je išla u UAE nije navedeno ime njegove supruge, a zvanično su je činili šef Kabineta predsjednika Vlade, tadašnja državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne uprave, a sada ministarka javnih radova, generalni sekretar u Ministarstvu vanjskih poslova i dva premijerova savjetnika.

Među glomaznijim delegacijima u Americi je šesnaestočlani tim iz Vlade i Skupštine koji je učestvovao na 69. zasjedanju Komisije Ujedinjenih nacija (UN) o statusu žena u Njujorku, gdje je bilo čak pet ministaran i pet poslanika, kao i savjetnici i predstavnici više resora.

Međutim, svrsishodnost tih službenih putovanja je vrlo upitna jer izostaje evaluacija njihove korisnosti za građane Crne Gore.

Izvršna direktorica Akcije za socijalnu pravdu (ASP) Ines Mrdović za „Dan“ kaže da se o troškovima ne vodi mnogo računa i da je za brojnost delegacija ključna činjenica da svaki član dobija dnevnice za putovanja, dok su troškovi smještaja, puta i reprezentacije dodatno plaćeni.

„Upravo zbog dnevnica, delegacije su sve brojnije i brojnije, a kako napreduje proces evropskih integracija, to su i mogućnosti za putovanja sve češća. Suština kod službenih putovanja jeste njihova korisnost, ali to često nije slučaj. Na primjer, opravdano je putovanje tamo gdje će neki zvaničnik dogovoriti neki posao, uspostaviti saradnju i slično, ali ne i ona putovanja gdje ćete, recimo, učestvovati na nekom događaju, a da to nema neke posebne koristi za javni interes i da ne dolazite sa nekim znanjem ili korisno viđenim iskustvom“, istakla je Mrdović.

Smatra da je ovo pitanje potrebno definisati odgovarajućim pravnim aktima i službena putovanja vezati isključivo za njihovu svrsishodnost, odnosno benefite za javni interes.

„Sve dok se to ne učini, starješine organa moći će da samovoljno daju zelena svjetla za brojna putovanja zvaničnika i ukupno administracije, a delegacije će biti jednako brojne, ili još brojnije, jer ne postoji propis koji to ograničava ili definiše“, ukazala je Mrdović.

Kada je u pitanju premijer kojeg na putovanjima prati supruga, naša sagovornica objašnjava da on koristi mogućnost koja mu je dozvoljena kao jednom od tri najviša državna zvaničnika.

„On ima pravo na to i to koristi. Sada je drugo pitanje koje bi to posjete za bračne drugove najviših zvaničnika bile opravdane, ili ne, ili je to svaka njihova državna posjeta“, kaže Mrdović.

Za SAD dnevnica 112 eura, za UAE 114

Uredbom o naknadi troškova zaposlenih u javnom sektoru definisani su iznosi dnevnica za više desetina zemalja. Prema tom dokumentu, dostupnom na sajtu Vlade, dnevnica za Albaniju je 63 eura, za Azerbejdžan 76,3 eura, za Belgiju 81,2 eura, za Egipat 90,65 eura, a za Italiju 80,5 eura. Za Japan, gdje je u prethodnom periodu boravilo više crnogorskih delegacija, dnevnica iznosi 78,4 eura, a za jedan dan na Kubi dnevnica je 67,55 eura.

Jedan dan u SAD za jednog funkcionera ili službenika poreske obveznike košta 112,35 eura, a u Singapuru 136,85 eura. Dnevnica za službeni boravak u Ujedinjenim Arapskim Emiratima iznosi 114,45 eura.

Saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Nikola Mirković ističe da se u državi u kojoj je mnogo onih kojima su ugrožene egzistencijalne potrebe i gdje su neophodna ulaganja u zdravstveni, obrazovni i mnoge druge sisteme, ne štedi samo na funkcionerskim privilegijama i koristima, odnosno na službenim putovanjima, automobilima, telefonima, dnevnicama i raznim naknadama, dok je učinak upitan ili – nepostojeći.

„Osim što je ovo neodrživo, radi se i o licemjernom pristupu. Dok se inflacija ne smiruje i građanima se nameće narativ o stezanju kaiša, glomazna državna administracija o trošku građana putuje širom svijeta i skoro nijedan kontinent ne ostaje zapostavljen, što je apsurdno za državu ove veličine, s obzirom na ograničenja u efektivnoj saradnji sa udaljenim državama. Ta putovanja nerijetko i nepotrebno uključuju velike delegacije, što sve zajedno mnogostruko uvećava troškove“, kazao je Mirković za „Dan“.

On dodaje da sve češće djeluje da su pojedina službena putovanja više prilika za turističko razgledanje nego za ostvarivanje konkretnih rezultata, a problem je što to plaćamo svi mi kao građani i građanke.

„Primjetno je u posljednje vrijeme da premijer insistira na pojavljivanju svoje supruge i nametanju uloge „prve dame“, iako to, po našem uređenju, nije tako. U Crnoj Gori to mjesto protokolarnog karaktera pripada supruzi predsjednika države, koji i sam pokriva više protokolarnu funkciju. Dodatno, čak ni u toj situaciji u Crnoj Gori ne postoji formalno definisana institucija prve dame, kao što je to slučaj u SAD. Treba istaći da nije neobično da supruge premijera nekad budu u njihovom društvu, ali je to slučaj kada se radi o posjetama na najvišem nivou i kada i drugi sagovornik takođe dolazi u pratnji bračnog druga. Međutim, osim što vidimo supruge prilikom dočeka na aerodromima ili nekih drugih ceremonijalnih događaja, na sastancima učestvuju direktni sagovornici sa saradnicima, a ne sa bračnim drugovima“, kazao je Mirković.

U tom kontekstu, kako dodaje, pitanje je što je radila premijerova supruga prilikom njegove službene posjete premijera Japanu, ko je platio njen put, kakva je bila njena uloga na sastancima i kojim aktima se to definiše.

„Sve ovo nije samo simbol političkog neukusa ili neznanja, već i simptom dublje zloupotrebe javnog novca pod plaštom protokola“, zaključio je Mirković.

Mirković ističe da Crna Gora ima do sada neviđeno glomazan sastav Vlade, sa rekordnim brojem ministara, potpredsjednika i državnih sekretara, uz prateće savjetnike i drugu administraciju. Iako je parlamentarna većina sastavljena od velikog broja partija, on smatra da to nije opravdanje da prioritet svih prioriteta bude hranjenje partijskih apetita.

„Stoga se mnogi s pravom pitaju da li je to promjena za koju smo se zalagali. Od promjene vlasti prošlo je već pola decenije, a oni koji su se zaklinjali u reforme, korjenite promjene, pravdu na djelu, itd. pokazuju da su se, zapravo, borili samo za lične i partijske interese. Dokaz za to je i nedomaćinski i bahat pristup državnim resursima“, kazao je Mirković.

Dan