Carinama dat rok od dva mjeseca za vraćanje obale u Baošićima u prvobitno stanje

Kompanija „Carine“ iz Podgorice izgubila je obje žalbe pred Ministarstvom kulture i medija na rješenja Uprave za zaštitu kulturnih dobara kojima su joj najprije obustavljeni radovi na nasipanju plaže u Baošićima, a potom naloženo vraćanje lokacije u prvobitno stanje, piše Pobjeda.

Nakon što je drugostepeni organ potvrdio odluke Uprave, Područna jedinica Kotor 12. maja donijela je Rješenje o izvršenju i ostavila investitoru dodatni rok od dva mjeseca od prijema tog akta da postupi po nalogu, uz upozorenje da će u suprotnom uslijediti novčane kazne, a potom i izvršenje preko drugog lica, o trošku kompanije. Rješenje o izvršenju donijeto je na osnovu izvršnog rješenja ovog organa od 16. februara 2026. godine, kojim je kompaniji „Carine“ naloženo da izvrši vraćanje u prvobitno stanje lokacije koju čine katastarske parcele 771, 772, 773/1 i 774 KO Baošići, Opština Herceg Novi, koja predstavlja integralni dio zaštićene okoline Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, upisanog na Listu svjetske baštine UNESCO-a.

“Crvene linije” SDT-a: Zašto Novović ćuti o “biznisima” Čeda Popovića i njegovim pomagačima iz sistema?

VOP OTKRIVA: Čudovište na obali uz blagoslov Agencije (EPA) – prvo tražili izradu elaborata, pa odustali

Prijete i prinudom

Uprava u najnovijem aktu utvrđuje da je rješenje od 16. februara postalo izvršno 30. aprila 2026. godine, danom dostavljanja drugostepenog rješenja stranci. Investitoru je ostavljen dodatni rok od dva mjeseca od dana prijema rješenja o izvršenju da postupi po ranijem nalogu Uprave, kojim je, osim vraćanja lokacije u prvobitno stanje, obavezan da pribavi konzervatorske uslove, izradi konzervatorski projekat i pribavi saglasnost Uprave na taj projekat, u skladu sa propisima o zaštiti kulturnih dobara i propisima o izgradnji objekata.

Ukoliko „Carine“ ne izvrše obavezu u ostavljenom roku, Uprava ih upozorava da će biti prinuđene na izvršenje izricanjem novčane kazne, u skladu sa Zakonom o upravnom postupku. Ako ni nakon izrečene kazne obaveza ne bude izvršena, izvršenje će se sprovesti preko drugog lica, na trošak investitora. U rješenju je navedeno i da žalba ne odlaže izvršenje i da se može odnositi samo na vrijeme, mjesto i način izvršenja.

Odbijene žalbe

Rješenju o izvršenju prethodile su dvije odluke Ministarstva kulture i medija, koje je 15. aprila odbilo žalbe kompanije „Carine“ na rješenja Uprave za zaštitu kulturnih dobara – Područne jedinice Kotor.

Prvom žalbom investitor je osporavao rješenje Uprave od 11. februara 2026. godine, kojim je naložena obustava izvođenja radova na katastarskim parcelama u Baošićima do sticanja pravnog i stručnog osnova za njihovo sprovođenje, odnosno do pribavljanja konzervatorskih uslova, izrade konzervatorskog projekta i prijave radova u skladu sa Zakonom o zaštiti kulturnih dobara i propisima o izgradnji objekata.

Drugom žalbom osporavano je rješenje od 16. februara, kojim je investitoru naloženo vraćanje lokacije u prvobitno stanje, jer je Uprava utvrdila da se radovi izvode na prostoru koji čini integralni dio zaštićene okoline Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, bez prethodno sprovedene konzervatorske procedure. U oba slučaja Ministarstvo kulture i medija odbilo je žalbe kao neosnovane i potvrdilo da je prvostepeni organ pravilno postupio.

“Radili zakonito”

Kompanija „Carine“ u žalbama je, podsjetimo, tvrdila da Uprava nije nadležna da obustavi radove i naloži vraćanje u prvobitno stanje, jer je za projekat izdata građevinska dozvola, a predmetne parcele, prema njihovom stavu, nijesu pojedinačno kulturno dobro. Investitor se pozivao i na urbanističko-tehničke uslove, plansku dokumentaciju, ugovor o zakupu sa Javnim preduzećem za upravljanje morskim dobrom, glavni projekat i postupanje građevinske inspekcije.

U žalbama je navedeno i da Uprava nije u roku izdala konzervatorske uslove, zbog čega je, po stavu investitora, Sekretarijat za urbanizam i građevinsku inspekciju Opštine Herceg Novi mogao da nastavi postupak i izda urbanističko-tehničke uslove. „Carine“ su tvrdile i da je Uprava trebalo da ukaže eventualno na potrebu izrade pojedinačne procjene uticaja na baštinu, a ne da izda konzervatorske uslove.

Ministarstvo, međutim, nije prihvatilo ove navode. U rješenjima se ističe da su predmetne parcele u zaštićenoj okolini Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora i da se obaveze zaštite odnose i na taj prostor. Drugostepeni organ je ocijenio da su žalbeni navodi neosnovani, jer je Uprava bila nadležna da postupa kada su radovi izvođeni bez konzervatorskog projekta i saglasnosti na taj projekat.

Ministarstvo je posebno ukazalo da je Uprava još 30. avgusta 2023. godine izdala konzervatorske uslove za potrebe izrade urbanističko-tehničkih uslova za uređenje dijela kupališta u Baošićima, na lokaciji koju čine katastarske parcele 771, 772, 773/1 i 774 KO Baošići. Na te konzervatorske uslove investitor je izjavio žalbu, pa Ministarstvo zaključuje da je bio upoznat sa obavezom izrade konzervatorskog projekta u skladu sa izdatim uslovima.

U rješenjima se navodi da investitor nije dostavio konzervatorski projekat prvostepenom organu na saglasnost, iako je, prema ocjeni Ministarstva, bio u obavezi da to učini.

Dozvola mimo propisa

Ministarstvo kulture i medija u obrazloženju ukazuje i da se žalbeni navodi koji se odnose na građevinsku dozvolu, postupanje građevinske inspekcije i plansku dokumentaciju ne mogu prihvatiti kao osnov za drugačije rješavanje ove upravne stvari. U jednom od rješenja drugostepeni organ konstatuje da se, nakon svih utvrđenih činjenica, zaključuje da građevinska dozvola nije izdata u skladu sa propisima kojima se uređuje zaštita kulturnih dobara i Prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora.

Ministarstvo se pozvalo i na dokumentaciju iz postupka davanja u zakup obale za izgradnju novih kupališta. U rješenju se navodi da je u planskom rješenju lokacije bilo propisano da je izabrani ponuđač dužan da pribavi konzervatorske uslove i da izgradnju realizuje u skladu sa konzervatorskim uslovima i konzervatorskim projektom. Uprava je, prema navodima Ministarstva, u ranijoj komunikaciji ukazivala i da je za uređenje obale i kupališta u KO Baošići već donijela rješenje o izdavanju konzervatorskih uslova, te da se tekst dokumentacije mora uskladiti sa tom činjenicom.

Narušavanje obale

Ministarstvo je prihvatilo nalaze Uprave da je tokom terenskog obilaska 10. februara 2026. godine na predmetnoj lokaciji utvrđeno da su uočeni intenzivirani i kontinuirani građevinski radovi koji se ogledaju u daljem nasipanju obale.

U obrazloženjima se navodi da se tim radnjama direktno zauzima prostor akvatorijuma Bokokotorskog zaliva, uz vidljivo i trajno narušavanje postojeće linije obale i prirodnog ambijenta ovog izuzetno osjetljivog područja.

Ministarstvo navodi da, imajući u vidu ozbiljnost i dalekosežne posljedice po kulturno-istorijsko nasljeđe i prostor u cjelini, nije moguće postupati u skladu sa postojećim rješenjem o konzervatorskim uslovima, jer su nastale okolnosti suštinski odstupile od uslova i okvira na osnovu kojih je to rješenje donijeto.

Zbog toga je, kako se navodi, neophodno da se investitor bez odlaganja obrati nadležnom organu radi izdavanja novih konzervatorskih uslova, kako bi se utvrdile adekvatne mjere sanacije i vraćanja prostora u prvobitno stanje, kao i dalje konzervatorske mjere zaštite.

Žalba ne odlaže izvršenje

U najnovijem rješenju o izvršenju Uprava navodi da investitor nije postupio po izvršnom rješenju u ostavljenom roku, niti je preduzeo mjere radi njegovog dobrovoljnog izvršenja, zbog čega su se stekli uslovi za donošenje rješenja o izvršenju.

U “Carinama” zabrinuti i iznenađeni

Kompanija Carine reagovala je na odluku Uprave za zaštitu kulturnih dobara koja im je dala rok od dva mjeseca za vraćanje obale u Baošićima u prvobitno stanje.

Iznenađeni su, kažu, ali i ozbiljno zabrinuti upornošću sa kojom se u javnosti pokušava plasirati, kako tvrde, potpuno neistinita i tendenciozna slika o navodno nezakonitom postupanju te kompanije tokom izvođenja radova na uređenju kupališta u Baošićima.

Posebno je, kažu, problematično što se takve tvrdnje iznose uprkos činjenici da ta kompanija radove izvodi, kako kažu, isključivo na osnovu važećih akata nadležnih organa, zaključenog ugovora i uz puno poštovanje svih propisa Crne Gore.

“Ovakav narativ ne predstavlja samo direktan napad na ugled i poslovni integritet naše kompanije, već proizvodi i ozbiljnu materijalnu štetu, dok se istovremeno javnosti pokušava nametnuti opasan utisak o navodnoj pravnoj nesigurnosti u Crnoj Gori. Time se bez ikakvog osnova dovodi u pitanje zakonitost rada državnih organa, organa lokalne samouprave i svih nosilaca javnih ovlašćenja koji su učestvovali u postupku izdavanja dozvola i vršili kontrolu izvođenja radova”, tvrde iz Carina.

Kompanija je, dodaju, u potpunosti poštujući zakonsku proceduru, zaključila ugovor o zakupu sa JP Morsko dobro, te je pravo korišćenja predmetnog kupališta, ističu, nesporno i pravno potpuno jasno.

Jednako tako, kompaniji Carine je građevinska dozvola izdata zakonito, kroz regularan postupak i od strane nadležnih institucija, zbog čega je nesporno i naše pravo da radove izvodimo u skladu sa tom dozvolom. Posebno naglašavamo da tokom postupka izdavanja građevinske dozvole nijedan nadležni organ nije izjavio žalbu, stavio primjedbu, niti osporio zakonitost projekta. Takođe, tokom izvođenja radova nijedna institucija Crne Gore nije utvrdila bilo kakvo odstupanje od izdate građevinske dozvole. Naprotiv, u sprovedenom inspekcijskom nadzoru izričito je konstatovano da se radovi izvode u skladu sa glavnim projektom i da se nasuti materijal nalazi u granicama odobrenog projekta”, stoji u reagovanju.

Kako dodaju, uprkos tome, ove činjenice se u značajnom dijelu medija sistematski prećutkuju ili marginalizuju, iako predstavljaju, tvrde, jasan i nesporan dokaz zakonitog postupanja kompanije Carine.

“Takvo selektivno i jednostrano informisanje javnosti smatramo krajnje neprofesionalnim i tendencioznim”, poručuju oni.

Kada je riječ o rješenjima Uprave za zaštitu kulturnih dobara, kojima se, tvrde, toj kompaniji pokušava ograničiti pravo da radove izvodi u skladu sa pravosnažno izdatom građevinskom dozvolom, smatraju da su takva rješenja pravno neodrživa, međusobno protivrječna i u direktnoj suprotnosti sa prethodno izdatim aktima nadležnih organa.

“Pored toga što su po našem mišljenju nezakonita, ova rešenja proizvode ozbiljnu i nenadoknadivu štetu kompaniji Carine, nanose značajnu ekonomsku štetu lokalnoj zajednici i direktno ugrožavaju budžetske prihode kako lokalne samouprave, tako i države Crne Gore. Sa svega navedenog, kompanija Carine je pokrenula postupak kontrole (ne)zakonitosti predmetnih rješenja Uprave za zaštitu kulturnih dobara pred Upravnim sudom Crne Gore u čijoj je nadležnosti ocjena zakonitosti istih, te kako je postupak još uvek u toku apsolutno su netačni navodi da su mjere naložene predmetnim rešenjima i definitivne”, poručuju iz Carina.

Kako navode, kao kompanija koja u Crnoj Gori posluje više od 35 godina i zapošljava više od 250 radnika, vjeruju da se dugoročan poslovni uspjeh može graditi isključivo uz odgovoran odnos prema zajednici i poštovanje šireg društvenog i javnog interesa.

“U tom smislu, u potpunosti smo posvećeni saradnji sa svim nadležnim institucijama, uključujući Upravu za zaštitu kulturnih dobara, kako bi se kroz otvoren i konstruktivan dijalog obezbijedila puna primjena mjera zaštite kulturnih dobara utvrđenih u skladu sa važećim propisima. Istovremeno, vjerujemo da je moguće pronaći rješenja koja će, uz uvažavanje javnog interesa, obezbijediti i poštovanje prava koja je naša kompanija stekla u skladu sa zakonom”, zaključuju iz kompanije Carine.