HRVATI PREPLAŠENI: Samoubilacka prijetnja stiže iz Crne Gore

Tek što se, nakon dugotrajnog i upornog djelovanja brojnih hrvatskih udruženja građana kao ozbiljnih upozorenja razboritih stručnjaka u Hrvatskoj i drugdje, zaustavila ozbiljna želja Ministarstva ekonomije i Agencije za ugljovodenike, koji su glavninu hrvatskog mora namjeravali pretvoriti u naftna polja, stiže nova samoubilačka prijetnja za Jadran iz susjedne Crne Gore.

Naime, tamnošnje vlasti su brže-bolje započele sa sličnim radnjama kao i ranije hrvatske vlasti, a da nijesu o tome konsultovali građane Crne Gore i mjerodavne stručne institucije. S obzirom da bi mogući incidenti u crnogorskom primorju zasigurno značili zagađenje širih razmjera za hrvatsku obalu, crnogorskim udruženjima koji su ustali protiv nebuloznih naftnih planova priključile su se i hrvatske snage.

Tako su danas predstavnici hrvatske kampanje „S.O.S. za Jadran“, koalicije hrvatskih udruženja, na konferenciji za medije u Crnoj Gori uz predstavnike crnogorskog udruženja Green Home zatažile od crnogorske vlade da obustavi proces usvajanja Nacrta Ugovora za investitore. Udruženja zahtijevaju uvođenje moratorijuma na istraživanje nafte i plina dok se u potpunosti ne sagledaju moguće posljedice ovog visokorizičnog projekta i ne organizuje otvoren javni dijalog o svim ekonomskim i ekološkim posljedicama kao i onima koje se odnose na zdravlje i kvalitetu života građanki i građana.

S današnje konferencije u Crnoj Gori (foto Green Home)

Građane dovode u zabludu

– Ograničeni broj informacija koje daje Ministarstvo ekonomije građane dovodi u zabludu. Nigdje nije napravljena ozbiljna analiza eventualnih dostupnih količina nafte, ostvarenja profita i direktne koristi za lokalno stanovništvo i građane u Crnoj Gori, a nisu razvijeni ni scenariji sanacije naftnih operacija i mogućih šteta u slučaju izlivanja nafte i akcidentalnih situacija – izjavila je Nataša Kovačević, izvršna direktorica crnogorskog udruženja Green Home.

Green Home je s partnerima nedavno proveo istraživanje javnog mnjenja u tri primorska grada: Baru, Budvi i Ulcinju, koje je potvrdilo njihova javna upozorenja kako građanke i građani nemaju elementarne informacije o posljedicama koje istraživanja i proizvodnja ugljikovodi nosi sa sobom. Ukratko, građani Crne Gore uglavnom nemaju pojma što im matična vlada priprema, uprkos činjenici da je turizam ključna privredna djelatnost u toj državi.

– Na reprezentativnom uzorku utvrđeno je da 2/3 građana nisu čuli ili ne razumiju šta ovaj projekt znači i koje su njegove posljedice. Značajnom su većinom građanke i građani potvrdili da eksploatacija nafte nije budućnost Crne Gore, već da je to razvoj zasnovan na turizmu i drugim privrednim granama pa tako 80% građana smatra da je razvijanje turizma na crnogorskom primorju ključno, 11% nema odgovor, a 9% kaže da je to važno – dodala je Kovačević.

Ipak, u Crnoj Gori ima onih koji su odavno svjesni naftne opasnosti za more, a među njima je i Rambo Amadeus, koji je još prošlog februara za TRIS izrekao što misli o takvim projektima u tekstu: Rambo Amadeus: Ja sam strogo protiv eksploatacije nafte u Jadranu.

Na današnjoj konferenciji za medije učestvovao je i Luka Tomac iz Zelene akcije kao predstavnik kampanje „S.O.S. za Jadran“ koji je naglasio je kako je od ključne važnosti da građanke i građani dobiju pravovremenu i tačnu informaciju o posljedicama koje istraživanje i eksploatacija nafte nosi sa sobom te da imaju pravo učestvovati u donošenju ovako bitne i potencijalno štetne odluke.

Fosilna era na izdisaju

– Primjeri iz susjednih zemalja ukazuju na to da se lokalno stanovništvo, nakon što se informiše o svim aspektima projekta, protivi ovakvim planovima. Naše vlade trebaju shvatiti da se ‘fosilna era’ polako bliži kraju, a to je i zaključak nedavno održane konferencije o klimatskim promjenama u Parizu koja predviđa potpuno napuštanje fosilnih goriva. Fosilna goriva i njihova infrastruktura postaju sve neisplativija ulaganja te izrazito štetna po ljude i okolinu.Trenutnu situaciju u Crnoj Gori treba gledati i u širem kontekstu događanja u susjedstvu, ali i globalno. U Italiji se na primjer već nekoliko godina čitave regije protive novim naftnim projektima duž jadranske obale, što je nedavno rezultiralo odustajanjem italijanske vlade od glavnog strateškog projekta izgradnje platforme Ombrina – izjavio je Luka Tomac.

Danas u Crnoj Gori (foto Green Home)

U Hrvatskoj su nakon godine dana trajanja kampanje civilnog društva pod imenom „S.O.S. za Jadran“, ali i brojnih drugih inicijativa i građana (Naš Jadran, Recimo ne naftnim platformama itd.) koji su se priključili svojim djelovanjem, naftne kompanije OMV i Marathon Oil odustale od bušenja Jadrana, između ostalog, zbog velikog protivljenja javnosti, ističu.

– Nova Vlada Republike Hrvatske je prije dvije nedjelje najavila moratorij na dosadašnji projekt istraživanja i eksploatacije nafte u hrvatskom dijelu Jadrana, što je velika pobjeda lokalnog stanovništva i nevladinih organizacija – zaključio je Tomac.

Javne rasprave u Kotoru, Baru i Podgorici!

Ipak, s obzirom kako smo već u prvim danima nakon dolaska na vlast koalicije Mosta i Domoljubne koalicije svjedočili izvrtanju i zanemarivanju dobrog dijela predizbornih obećanja, mnogi u Hrvatskoj na najave spomenutog moratorijuma na bušenje Jadrana gledaju s velikim oprezom. Na žalost, građane Crne Gore, kako sada stvari stoje, očekuje slična borba za očuvanje od suludih planova od kojih koristi, dokazano je na brojnim negativnim primjerima u svijetu, koristi imaju samo naftne kompanije i pojedinci iz vladajuće vrhuške u zemljama-bušotinama.

– Ovakvim djelovanjem Ministarstvo ekonomije otvoreno krši prava građana da učestvuju u procesu donošenja odluka za projekat koji ne samo znači kraj turističkog razvoja na morskoj obali i trajnu devastaciju crnogorskog primorja, nego utiče direktno na kvalitet njihovog života i zdravlje, te nosi značajne socio-ekonomske posljedice za cijelo društvo. Nigdje nije urađena ozbiljna analiza, eventualnih dostupnih količina nafte, ostvarenja profita kao i direktne koristi za građane u Crnoj Gori, kao i razvijeni scenariji sanacije naftnih operacija i mogućih šteta u slučaju izlivanja nafte i akcidentnih situacija. Pored trajnih devastacija za more i životnu sredinu, pozitivan uticaj na standard građana ostvaren eventualnim prihodovanjem od nafte je nepotvrđen. Posmatrajući na koji način se u siromašnim zemljama kao što je Crna Gora, odvijala raspodjela profita, eksploatacija nafte osim trajnih šteta nije dovela do značajnog ekonomskog razvoja, a kamoli ostvarenja direktnih koristi za lokalno stanovništvo – smatra Kovačević.

Crnogorske bušotine se ne događaju nekom drugom

Inače, Ministarstvo zaštite okoline i prirode RH pokrenulo je prekogranični postupak javne rasprave o Strateškoj studiji i Nacrtu Programa istraživanja i proizvodnje ugljovodonika u podmorju Crne Gore. Javna rasprava u Hrvatskoj traje još samo do 23. februara.

Dakle, nije šala, jer ono što se događa u Crnoj Gori se samo za neupućene događa nekom drugom. U slučaju bilo kakve nevolje s potencijalnim naftnim bušotinama, prevladavajuće morske struje pomognute južnim vjetrom u kratkom roku bi izazvale katastrofu uzduž hrvatske obale, počev od Prevlake, Molunta, Cavtata, Dubrovnika, Koločepa, Lopuda, Šipana, Dubrovnika, Mljeta, Pelješca, Korčule, Šćedra, Lastova, Visa, Biševa itd.

Dalje ne treba nabrajati.

S akcije Greenpeacea protiv eksploatacije nafte u Jadranu (foto Greenpeace)