Najteža požarna sezona u posljednjih pet godina: Izgorjelo više od 36 hiljada hektara
Dok se vatrogasci već mjesec dana neprestano bore s požarima u više crnogorskih krajeva, večeras bi kiša konačno mogla da im olakša posao. No iza vatre, koja danima guta sve pred sobom, ostaće više od 35 hiljada hektara opožarene zemlje. Da je situacija daleko od idealne, vidio je aktivista Aleksandar Dragićević obilazeći požarišta.
Požarište u Bijelim Poljanama je trenutno preko 200 km2 opožarene površine, što je ogromno. U Šavniku imamo preko 50-60 km2 Golije, Pljevlja, Piva. Cetinjski vatrogasci se već mjesec i po dana bore sa požarima u toj opštini. Kada presavijemo tabak i vidimo sve što je sagorjelo, mislim da će biti riječ o površini od preko 350 km2, a možda i više”, ocijenio je Dragićević.
A kolika je cijena požara ne vidi se samo kroz broj hektara, upozorava Dragićević. Šumi je potrebno i do pola vijeka da se oporavi, a možda i više, jer nas čekaju duže suše i ekstremne vremenske prilike. Uz uništenu prirodu, država gubi milione. Ipak, naš sagovornik kaže da Crna Gora nema dobru metodologiju računanja štete.
“Metodologija koja se koristi u Evropskoj uniji nije samo “izgubljena šuma = gubitak”. Tu su brojne ekosistemske usluge: drvni, nedrvni, proizvodi sport, rekreacija, zarobljavanje ugljenika. I mi imamo jednostavno cifru između 10.000 i 20.000 eura po hektaru opožarene površine. Recimo, da prenesemo to na ovaj požar u Bijelim Poljanama, šteta tamo u ovom trenutku bila bi oko 170 miliona eura, da koristimo tu metodologiju. A to je: bez štete po infrastrukturu, bez troškova gašenja”, objašnjava Dragićević.
A problem je i što se na pojedinim terenima požari teško gase zbog nepristupačnosti. Na mjestima gdje je šuma već uništena, rizik od novih požara, ali i od poplava je veći.
“Čak i metode koje mi sada koristimo, to će najbolje pokazati primjer Golog brda u Sutomoru, gdje je uloženo preko 30. 000 eura u pošumljavanje ove zime. To je brdo opet sagorjelo prije svega par dana, zato što jednostavno nemamo infrastrukturu, puteve kojim se može doći, da se gasi efikasno”, kaže ovaj aktivista.
Dok se posljedice ovogodišnjih požara tek sabiraju, ostaje pitanje pomoći onima čija je imovina već stradala. Dragićević tvrdi da za štetu od prošlogodišnjih požara u Kučima i Piperima, prema informacijama kojima raspolaže, još nije isplaćen nijedan euro. Istovremeno, upozorava da se šteta na poljoprivrednim zasadima ne može mjeriti samo onim što je izgorjelo danas, jer su izgubljene i godine buduće proizvodnje.
Inače, tekuća, 2026. najteža je u posljednjih pet godina kada je riječ o opožarenim površinama. Prema zvaničnim podacima evropske stranice Kopernikus, od početka godine u Crnoj Gori izgorjelo je čak 36 hiljada 647 hektara šuma i niskog rastinja, kroz 114 zabilježenih požara. Poređenja radi, prošle godine opožareno je oko devet hiljada hektara manje, dok je 2024. vatra progutala 23 hiljade hektara. Potpuno drugačija slika zabilježena je 2023. godine, koja je bila najmirnija u ovom petogodišnjem periodu – sa svega sedam požara i 454 izgorjela hektara.
Godinu ranije, 2022, plamen je odnio više od 24 hiljade hektara…Kada podvučemo crtu, za pet godina požari su u Crnoj Gori zahvatili ukupno 112 hiljada 392 hektara, kroz 517 evidentiranih vatrenih stihija. Borba se nastavlja i danas. Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, aktivno je više požara. Najveći dio je pod kontrolom ili lokalizovan, ali je situacija i dalje ozbiljna.
Pomoć iz vazduha hitno je zatražena u Pljevljima, Šavniku, Nikšiću, kao i u Danilovgradu – u neposrednoj blizini manastira Ostrog. Vatrogascima bi posao mogla da olakša kiša, koja je najavljena za večeras. Pitali smo struku – koliko je vremena potrebno da se opožarene površine potpuno oporave, ali i koliko će ovaj ekološki minus na kraju koštati državu?
