Javno glasanje sudija Ustavnog suda: Transparentnost ili dodatni pritisak?
Sudije Ustavnog suda trebalo bi odluke da donose hladne glave, bez pritisaka i uticaja javnosti, ocjenjuje nekadašnji predsjednik te institucije, Budimir Šćepanović, komentarišući najavljene izmjene Poslovnika kojima bi bilo poznato ko je kako glasao o određenoj inicijativi. S druge strane, jedan od članova Sudskog savjeta, Aleksandar Kovačević, smatra da bi usvajanjem izmjena koje je predložila predsjednica Snežana Armenko rad sudija Ustavnog suda bio otvoreniji. I pravnik Boris Marić jeste za transparentnost, ali napominje da bi Poslovnik trebalo normativno urediti kako bi se izbjegao eventualni pritisak pri odlučivanju.
Predsjednica Ustavnog suda, Snežana Armenko, predložila je izmjene Poslovnika sa ciljem da javnost ima uvid u to kako je koji sudija glasao o određenom pitanju ili inicijativi.
Da nije dobra ideja da se objelodanjuju ti podaci, smatra nekadašnji predsjednik Ustavnog suda, Budimir Šćepanović.
“U Ustavnom sudu Crne Gore sam radio preko 22 godine, najprije kao savjetnik suda, a kasnije kao sudija i predsjednik suda. Za sve to vrijeme, odnosno decenijama unazad, bilo je Poslovnikom zabranjeno da se saopštava ime i prezime sudije izvjestioca, a kamoli kako je ko glasao. Osnovni razlog za to je bio da se sudija izvjestilac, a u posljednjih desetak godina i savjetnik u predmetu, ne izlažu pritisku, kako pojedinaca, tako i javnosti”, kazao je Šćepanović za RTCG.
Šćepanović kaže da Ustavni sud odlučuje o veoma važnim ustavnopravnim pitanjima, te je odluke neophodno donositi hladne glave, a ne pod pritiskom.
“Takvo rješenje bi izložilo, kako prethodnom, tako i naknadnom pritisku, ne samo sudije izvjestioca, već sve sudije Ustavnog suda, što je možda i cilj najavljenih izmjena. Ustavni sud Austrije, na primjer, u svojim odlukama koje su donijete većinom glasova, ne saopštava čak ni činjenicu da su donijete većinom glasova, a kamoli kako je koji sudija glasao”, ističe Šćepanović.
No, jedan od članova Sudskog savjeta, Aleksandar Kovačević, smatra da bi bilo dobro da se zna kako koji sudija glasa, jer bi na taj način njihov rad bio transparentniji.
“Ja smatram, inače, da je javnost rada sudija, da se zna ko što odlučuje, kako odlučuje, ko ima koje pravne stavove, kako ima mišljenje o pojedinim pravnim pitanjima, od najvećeg značaja. Vi rad jednog sudije ne možete ni kritikovati ako ne znate kakvo mu je mišljenje i kako zauzima stavove o pojedinim pravnim pitanjima. Na ovaj način će se to omogućiti”, rekao je Kovačević.
I za pravnika Borisa Marića ta ideja je prihvatljiva, s tim što bi normativno-poslovničko uređenje trebalo, kaže, ozbiljno razraditi.
“Prvo, da, transparentnost. Uvijek za, uvijek je to dobro, ali da se vodi računa da ta transparentnost bude uklopljena normativno, tako da eventualno ne može da se tumači kao ponekad pritisak, eventualno, na sudije. To ne bi smjelo da se desi”, kaže on.
Može se, dodaje Marić, postaviti pitanje da li je dobro da se zna ko je sudija izvjestilac, jer ga na taj način eventualno izlažemo pritiscima i uticajima, ali ukoliko neko ima kredibilitet i znanje, to ne bi trebalo da bude sporno.
“Mislim da sudija Ustavnog suda, kad je već sudija Ustavnog suda, mora imati puni integritet koji ga potpuno štiti. Ako se pokaže da je bilo gdje sklon da naruši taj integritet, onda je pitanje da li je on za sudiju Ustavnog suda””, ističe Marić.
Da bi prijedlog stupio na snagu i postao zvanično pravilo rada, potrebno je da većina sudija Ustavnog suda glasa za usvajanje izmjena Poslovnika na nekoj od narednih sjednica.
RTCG
