Spajiću ističe mandat, kongresa ni na vidiku: PES ne najavljuje kad će održati drugu partijsku skupštinu

Premijeru Milojku Spajiću naredne sedmice ističe četvorogodišnji mandat na čelu Pokreta Evropa sad (PES), a iz te partije nisu direktno odgovarili na pitanja “Vijesti” kad će održati drugi kongres, da li će Spajić “konkurisati” za novi mandat, te hoće li biti još kandidata za predsjednika stranke.
“Pokret Evropa sad će održati II izbornu skupštinu u skladu sa svojom unutrašnjom dinamikom, partijskim interesima i u okvirima zakona, o čemu će javnost biti blagovremeno obaviještena”, piše u odgovoru redakciji.
Da je održavanje kongresa planirano u 2026, vidi se iz programa rada PES-a za ovu godinu, koji stranke dostavljaju Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK) i koji je objavljen na sajtu te institucije.
“Na kraju, kao važan političko-organizacioni događaj najavljeno je održavanje redovne izborne skupštine (kongresa), koja bi trebalo da posluži za sumiranje rezultata, definisanje strateških pravaca za naredni period i dodatno učvršćivanje jedinstva unutar Pokreta, uz uvažavanje promjena u političkim okolnostima od prethodnog kongresa”, piše u programu rada.
PES je osnovan u junu 2022, a prvi kongres održali su 23. septembra te godine. Za predsjednika je izabran Spajić, a tom prilikom izabrani su i njegov zamjenik (šef države Jakov Milatović), potpredsjednica Olivera Injac, aktuelna ambasadorka u Belgiji i predsjedništvo stranke.
Milatović je u međuvremenu napustio partiju, a Injac je stupanjem na diplomatsku poziciju napustila stranačku funkciju, ali PES nije birao njihove nasljednike na pozicijama.
Ima li protivkandidata
Da bi Spajić, ako ponovo bude kandidat za predsjednika, možda mogao da ima protivnika u toj trci, spekulisalo se proljetos u javnosti. Šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić, saopštio je 1. aprila da je “javna tajna” da u PES-u postoji “snažna struja” koju predvodi potpredsjednik Vlade i član Predsjedništva PES-a Filip Ivanović, a koja se, navodno, bori da preuzme stranku Spajiću.
Ivanović je tada negirao tvrdnje iz najjače opozicione stranke, rekavši da bi Nikolićeve navode trebalo “shvatiti ozbiljno, pošto na kraju teksta ne stoji upozorenje da se radi o šaljivoj izmišljotini u skladu s današnjim danom”.
“Ne bih se ovome čudio da mi, prije skoro dvije godine, na jednoj važnoj inostranoj adresi nije postavljeno pitanje da li bi Andrija Nikolić mogao postati član Predsjedništva PES-a ukoliko bi napustio DPS i zadržao poslanički mandat. U svojoj tadašnjoj kratkovidosti, odgovorio sam da mislim da to ne bi bilo fer ni prema g. Nikoliću, ni prema DPS-u. Možda sam pogriješio, a možda je i kosmička promisao što ovakvi mudraci ostadoše u DPS-u”, napisao je tom prilikom Ivanović na mreži “Iks”.
On nije juče odgovorio na pitanje “Vijesti” da li će se kandidovati za predsjednika PES-a.
Pitanje da li u PES-u postoje tabori koji bi “na megdan” Spajiću, otvorila je prije nekoliko dana objava premijerove savjetnice za digitalne medije Ane Dulović. Ona je 11. septembra na “Iks-u” objavila fotografije na kojima nosi jaknu s logom PES-a, uz natpis “Tim Miki” (“Team Mickey”).
Šta kaže Statut PES-a
Statutom PES-a propisano je da su organi partije na državnom nivou Skupština, Glavni odbor, Predsjedništvo, lzvršni odbor, Statutarna komisija i Nadzorni odbor.
Navodi se da je Skupština najviše izborno tijelo stranke, te da je sačinjavaju delegati izabrani u skladu s kriterijumima koje utvrđuje Predsjedništvo posebnim aktom.
U dokumentu piše i da sjednica Skupštine može biti redovna i vanredna, kao i da se redovna sjednica održava jednom u četiri godine odlukom Glavnog odbora, a na predlog Predsjedništva.
“Odlukom se utvrđuje broj delegata i predlog dnevnog reda, datum i mjesto održavanja sjednice Skupštine. Odluka Glavnog odbora sadrži i Statutom definisane izvještaje o radu koje razmatra Skupština”, navodi se.
Skupštinu čine predsjednik, zamjenik predsjednika i potpredsjednici partije, članovi Glavnog odbora, Predsjedništva, lzvršnog odbora, Nadzornog odbora, Statutarne komisije, predsjednici opštinskih i gradskih odbora stranke, kao i izabrani delegati koje biraju predsjednici lokalnih odbora uz saglasnost Glavnog odbora.
To tijelo, između ostalog, bira i razrješava predsjednika partije i zamjenika predsjednika, ali i potpredsjednike, članove Nadzornog odbora i Statutarne komisije…
U statutu se navodi da predsjednik zastupa i predstavlja PES u javnosti, te da mu mandat traje četiri godine. Kandidate za predsjednika i njegovog zamjenika utvrđuje Glavni odbor, u skladu sa Statutom.
Obaveze predsjednika stranke su da, između ostalog, rukovodi radom Predsjedništva, predlaže izbornu listu kandidata za poslanike u državnom parlamentu, predlaže izborni program za parlamentarne i predsjedničke izbore…
Rezultati
Pod Spajićevim vođstvom, PES je imao mješovite rezultate. Partija je na parlamentarnim izborima 2023. godine imala pojedinačno najbolji rezultat (25,5 odsto), a Spajić je na osnovu toga krajem oktobra te godine postao premijer. Iste godine, PES-ov kandidat Jakov Milatović ubjedljivo je trijumfovao na predsjedničkim izborima.
Vlada, s PES-ovim kadrom na ključnim pozicijama, odblokirala je pregovore države s EU, zatvorivši 15 poglavlja za nepune tri godine, a ostvaren je i značajan napredak i ka zatvaranju preostalih poglavlja, što izvršna vlast cilja za kraj godine.
PES je postao i pridruženi član Evropske narodne partije, najveće grupacije u Evropskom parlamentu.
Uprkos tome, posljednja istraživanja javnog mnjenja pokazuje da PES-u opada podrška među građanima.
Rezultati na lokalnim izborima bili su od “sjaja do očaja” – od pobjeda u Podgorici i Beranama, do kraha u Budvi i Nikšiću.
Politički protivnici često su optuživali PES za “manjak otpornosti” prema potezima šefa parlamenta Andrije Mandića, navodeći da nijesu dovoljno principijelni, niti voljni da se suprotstave Mandiću.
Vijesti



