Završena javna rasprava o vakcinaciji djece, Ustavni sud donosi odluku 24. septembra

Na raspravu su, kako je kazala predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko, pozvana stručna lica kako bi taj sud imao na raspolaganju različite argumente.

Tok rasprave:

UNICEF snažno podržava rutinsku i redovnu imunizaciju djece, kazao je epidemiolog Senad Begić na javnoj raspravi pred Ustavnim sudom Crne Gore o ustavnosti zakonskih odredbi kojima je vakcinacija uslov za pohađanje vrtića.

Begić je kazao da javne politike u oblasti vakcinacije, uključujući i Crnu Goru, moraju istovremeno biti usmjerene na zaštitu djece od bolesti koje se mogu spriječiti vakcinacijom i zasnovane na najvišim standardima prava djeteta.

“Bez ikakve sumnje, i to jedan apsolutni konsenzus koji je postignut u naučnoj zajednici, da su vakcine apsolutno transformisale javno zdravlje, a neke kolege su išle malo dalje i kažu da su promijenile tok ljudske istorije”, rekao je Begić.

Prema njegovim riječima, vakcine su spriječile bolesti koje su nekada izazivale smrt ili trajni invaliditet kod miliona ljudi, dok su naučni dokazi o značaju i korisnosti imunizacije danas nedvosmisleni.

Vakcinacija u Crnoj Gori duže od vijeka

Begić je podsjetio da vakcinacija u Crnoj Gori ima dugu tradiciju i da je kao obavezna uvedena još 1891. godine, kada je vakcinacija protiv velikih boginja proglašena obaveznom.

“U Crnoj Gori već više od jednog vijeka vakcinacija predstavlja sastavni dio javno-zdravstvenog odgovora na zarazne bolesti”, kazao je Begić.

Danas se, kako je naveo, rutinskom obaveznom vakcinacijom djeca štite od 11 bolesti – tuberkuloze, difterije, tetanusa, velikog kašlja, dječje paralize, infekcija izazvanih hemofilusom influence tipa B, hepatitisa B, malih boginja, zaušaka, rubele i invazivnih infekcija izazvanih pneumokokom, kao i od morbila, odnosno malih boginja.

Begić je naglasio da vakcine spadaju među najtemeljnije testirane i najkontinuiranije praćene medicinske proizvode.

Govoreći o bezbjednosti vakcina, kazao je da one prije dobijanja dozvole prolaze kroz više faza pretkliničkih i kliničkih ispitivanja, nakon čega njihovu upotrebu kontinuirano prate nacionalni i međunarodni sistemi.

Takav nadzor, kako je objasnio, omogućava identifikovanje i veoma rijetkih neželjenih događaja.

“Većina neželjenih događaja nakon vakcinacije je blaga i kratkotrajna. Ozbiljni neželjeni događaji jesu mogući, ali su izuzetno rijetki, tako da koristi rutinske vakcinacije djece daleko nadmašuju sve moguće rizike”, rekao je Begić.

Vakcine spasile 154 miliona života

Pozivajući se na analizu koju je predvodila Svjetska zdravstvena organizacija, a koja je obuhvatila period od 1974. do 2024. godine, Begić je kazao da su imunizacije tokom pola vijeka spasile najmanje 154 miliona života.

Od tog broja, kako je naveo, 101 milion su novorođenčad i mala djeca.

“To u suštini predstavlja šest spašenih života svakog minuta, svakog dana i tako tokom pet decenija”, rekao je Begić.

Ista analiza, dodao je, procijenila je da su imunizacije doprinijele smanjenju globalne smrtnosti odojčadi za oko 40 odsto.

Vakcinacija, prema njegovim riječima, osim smrtnog ishoda sprečava i invaliditet i različite dugotrajne posljedice bolesti, uključujući sljepilo, gluvoću, pareze i paralize, neurološka oštećenja i druge komplikacije.

Zaštita i djece koja ne mogu biti vakcinisana

Begić je posebno ukazao na značaj visokog obuhvata vakcinacijom za djecu koja iz medicinskih razloga ne mogu primiti vakcinu.

“Vakcine direktno štite pojedince, ali visok obuhvat vakcinacijom istovremeno doprinosi zaštiti čitavih zajednica smanjenjem širenja zaraznih bolesti. A ovo je osobito važno za sve one koji prosto nisu kandidati da budu vakcinisani i one koji u potpunosti zasnivaju svoju odbranu na kolektivnom imunitetu”, kazao je.

Za UNICEF je, kako je dodao, vakcinacija istovremeno i pitanje pravičnosti, jer svako dijete treba da ima pristup kvalitetnim vakcinalnim servisima i zaštiti koju vakcine pružaju.

Begić je naglasio i ekonomsku opravdanost imunizacije, ocjenjujući da je ulaganje u vakcinaciju istovremeno ulaganje u ljudski kapital države.

“Svako vakcinisano dijete ima veću vjerovatnoću da preživi najkritičnije periode života, da pohađa školu i da ostvari svoj puni razvojni potencijal”, rekao je.

Javne politike moraju biti zasnovane na dokazima

Govoreći o dezinformacijama, Begić je kazao da one vakcine prate od samog početka njihove upotrebe, ali da danas sve češće konkurišu naučnim činjenicama.

Zbog toga, smatra, javne politike u oblasti vakcinacije moraju biti zasnovane na najboljim dostupnim dokazima.

“Djeci u Crnoj Gori potreban je snažan program imunizacije koji ona zaslužuju, a koji je sposoban da postigne i, jako bitno, dugotrajno održi visoke obuhvate vakcinacijom”, zaključio je Begić.

Vakcinacija je žrtva svog uspjeha jer generacije zdravstvenih radnika i građana više nemaju neposredno iskustvo sa teškim posljedicama bolesti koje su vakcinama gotovo eliminisane, ocijenio je epidemiolog i predstavnik Instituta za javno zdravlje Crne Gore Dragan Laušević na javnoj raspravi pred Ustavnim sudom o obaveznoj vakcinaciji djece kao uslovu za boravak u vrtićima.

Laušević je kazao da javno zdravstvo ne može čekati pojavu epidemije kako bi reagovalo, već mora preventivno djelovati tamo gdje postoje mjere koje su dovoljno djelotvorne i razumno bezbjedne.

“Osnovni postulat koga se mi držimo jeste sve ono što može da se spriječi razumnim, dovoljno djelotvornim mjerama, mjerama koje su razumno bezbjedne, jer uvijek posmatramo odnos koristi i moguće štete”, rekao je Laušević.

Objasnio je da je zadatak javnog zdravstva da zaštiti zdravlje populacije, promoviše zdravlje i sprovodi prevenciju, dok ono što nije moguće spriječiti treba što ranije otkriti, a potom liječiti i rehabilitovati.

Vakcinacija žrtva svog uspjeha

Govoreći o bolestima koje se danas rijetko viđaju upravo zahvaljujući vakcinaciji, Laušević je kazao da je iskustvo zdravstvenih radnika sa njima značajno smanjeno.

“Vakcinacija je žrtva svog uspjeha. Bogu hvala da je tako”, rekao je Laušević.

On je podsjetio da je na početku svoje karijere imao priliku da vidi epidemiju malih boginja, dok danas zdravstveni radnici i studenti gotovo da nemaju priliku da neposredno vide kako te bolesti izgledaju.

Kazao je da je cilj vakcinacije kod najvećeg broja bolesti prvenstveno smanjenje obolijevanja.

“Vakcinacija je za najveći broj bolesti. Vakcinacijom gledamo da smanjimo težinu bolesti. Ali najvažniji zadatak vakcinacije jeste da se smanji obolijevanje”, kazao je epidemiolog.

Poseban rizik za nevakcinisanu djecu

Laušević je posebno ukazao na položaj djece koja iz zdravstvenih razloga ne mogu primiti vakcinu.

Nizak obuhvat imunizacijom, prema njegovim riječima, ne pogađa samo nevakcinisanu djecu, već i djecu koja ne mogu biti vakcinisana i koja zavise od visokog nivoa kolektivnog imuniteta.

Posljedice većeg broja oboljelih, kazao je, nijesu samo zdravstvene.

One podrazumijevaju odsustvo djece iz škola i vrtića, roditeljski apsentizam zbog bolovanja i čuvanja djece, ekonomske posljedice, ali i dodatno opterećenje zdravstvenog sistema.

“Ako imamo veliki broj oboljele djece, mi imamo zatrpane domove zdravlja. Imate gužve, nezadovoljne roditelje, djecu koja su oboljela, isto tako one koji treba da liječe svoju djecu, a ne mogu tamo zbog vrlo velike kontagioznosti da dođu”, kazao je Laušević.

Ukazao je i na mogućnost komplikacija i smrtnih ishoda.

“Da li da nam umre na svakih 1.000 oboljelih jedno do troje djece? Kao što je to u nekim našim susjednim državama. U današnjem vremenu kad imamo djelotvornu, razumno bezbjednu (…) mjeru”, kazao je.

Ne želimo da plašimo populaciju

Laušević je naglasio da cilj njegovog izlaganja nije izazivanje straha, ali da se rizici moraju realno sagledati.

Posebno je govorio o morbilima, odnosno malim boginjama, koje su izuzetno zarazne.

Objasnio je da je osoba najzaraznija nekoliko dana prije pojave karakterističnog osipa, kada ni sama ne zna da je zaražena, niti se infekcija može jednostavno prepoznati pregledom zdravstvenog radnika.

“Kad dobijem tufnice, onda se svi praktično preboje i drže distancu. Ali sam opasan dok još ne znam ni ja ni roditelji”, kazao je Laušević.

Zbog toga bi, kako je naveo, u slučaju većeg broja nevakcinisane djece u predškolskim ustanovama epidemija mogla zahtijevati i protiv-epidemijske mjere, uključujući zatvaranje vrtića ili ograničavanje boravka djece.

To bi, dodao je, stvaralo dodatno nezadovoljstvo među roditeljima, koji bi djecu morali iznova izvoditi iz vrtića i vraćati u kolektiv.

Rizik posebno velik za odojčad

Laušević je ukazao i na činjenicu da se djeca ne mogu zaštititi vakcinacijom odmah nakon rođenja.

Prema njegovim riječima, najveće stope obolijevanja, kada se posmatraju uzrasti, bilježe se upravo među odojčadi, dok se djeca ne mogu vakcinisati protiv morbila prije 12. mjeseca.

“Najveći rizik, najveće stope su među odojčanima, a njih ne možemo da vakcinišemo prije 12. mjeseca – rekao je Laušević.

On je upozorio da bi evropski trendovi mogli dodatno povećati ovaj rizik, posebno zbog ranijeg povratka roditelja na posao i ranijeg uključivanja djece u jaslice u pojedinim državama.

“Ne možemo da ih zaštitimo vakcinacijom i zbog toga su najveće epidemije tamo – kazao je Laušević.

Iskustvo zdravstvenih radnika

Govoreći o zaštiti zdravstvenih radnika, Laušević je naveo da su pojedini epidemiolozi koji su ranije primili samo jednu dozu vakcine naknadnim testiranjem utvrdili da više nemaju antitijela, zbog čega su primili dodatne doze.

Kazao je i da su neke njegove koleginice i kolege imali veoma teške kliničke slike nakon kontakta sa uvezenim slučajevima morbila.

Prema njegovim riječima, u evropskim državama značajan dio oboljelih čine odrasle osobe, dok su, posmatrano prema stopama obolijevanja, posebno ugrožena odojčad.

Laušević je na početku izlaganja naglasio da javnu raspravu ne vidi kao situaciju u kojoj treba utvrditi pobjednika ili gubitnika, već kao priliku da se razjasne pitanja i pronađe najbolje rješenje.

“Kako god bude donesena ova odluka, ja lično neću uopšte tumačiti ni da je neko izgubio, ni da je dobio. Mislim da je na nama da probamo da nađemo najbolje rješenje i da pokušamo neke stvari da razjasnimo – kazao je Laušević.

Ministarstvo: Obavezna imunizacija nije ograničenje prava, već mjera zaštite

Obavezna imunizacija djece ne može se smatrati ograničenjem ustavno garantovanog prava, već mjerom zaštite zdravlja djece i ukupnog javnog zdravlja, ocijenila je državna sekretarka Ministarstva zdravlja Mirjana Laković Andrijašević na javnoj raspravi u Ustavnom sudu o ustavnosti odredbi Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti.

Javna rasprava održava se povodom inicijative nevladinih organizacija Udruženje Roditelji i Alternativa Crna Gora za ocjenu ustavnosti članova 41 i 42 tog zakona, kojima je propisano da je za boravak djece u javnim i privatnim predškolskim ustanovama neophodna vakcinacija.

Laković Andrijašević kazala je da su prilikom pripreme osporenih odredbi sagledani epidemiološki pokazatelji, javnozdravstveni rizici i potrebe, posljedice pada obuhvata vakcinacijom, stručne preporuke, kao i rezultati ranije preduzetih mjera.

– Iz navedenih razloga mišljenja smo da preduzimanje mjera za obezbjeđivanje i sprovođenje obavezne imunizacije primjenom osporene odredbe člana 42 se ne može smatrati kao ograničenje bilo kojeg ustavno garantovanog prava, već je u pitanju mjera zaštite zdravlja djece, posebno djece kod koje postoji trajna medicinska kontraindikacija za određenu imunizaciju, kao i zaštita ukupnog javnog zdravlja – rekla je Laković Andrijašević.

Direktorica direktorata u Ministarstvu zdravlja dr Jelica Krsmanović je navela da je Ministarstvo zdravlja nizak obuhvat imunizacijom prepoznalo kao ozbiljan javnozdravstveni problem, ističući da vakcinacija ne štiti samo pojedinačno dijete, već i cjelokupnu populaciju, posebno osobe koje iz zdravstvenih razloga ne mogu biti vakcinisane.

Kod visokozaraznih bolesti kao što su morbile, kazala je, nizak obuhvat znači veći broj osjetljivih osoba i samim tim veći rizik od pojave i širenja bolesti.

– Zato je cilj javnozdravstvene politike da se djeluje preventivno, a ne u trenutku kada se javi epidemija – kazala je ona.

Krsmanović je navela da Ministarstvo problem niskog obuhvata nije pokušalo da riješi samo jednom mjerom, već da su tokom prethodne tri godine, u saradnji sa Institutom za javno zdravlje, domovima zdravlja i međunarodnim partnerima, preduzete brojne organizacione, stručne i promotivne aktivnosti.

Među njima su, kako je navela, dodatni termini za vakcinaciju, produženo radno vrijeme pojedinih vakcinalnih punktova, vakcinacija vikendom i bez prethodnog zakazivanja, kao i aktivno pozivanje roditelja djece koja kasne sa imunizacijom.

Uspostavljeni su i call centri za podršku imunizaciji, uvedeni SMS podsjetnici i ciljane SMS kampanje, a organizovane su kontinuirane promotivne kampanje i aktivnosti putem televizija, radija, štampanih i drugih medija i društvenih mreža.

Poseban dio aktivnosti odnosio se, prema njenim riječima, na suzbijanje dezinformacija, posebno navoda o povezanosti MMR vakcine i autizma.

Ministarstvo je, kako je kazala, organizovalo i edukaciju zdravstvenih radnika, uključujući pedijatre i medicinske sestre, o kalendaru imunizacije, kontraindikacijama i neželjenim dejstvima nakon vakcinacije, kao i o komunikaciji sa roditeljima.

Navela je i da su sprovođene terenske aktivnosti, posjete vrtićima, zdravstveni karavani, edukativne aktivnosti za roditelje i zaposlene u predškolskim i školskim ustanovama, kao i unapređenje elektronskog registra imunizacije i digitalnog praćenja obuhvata.

Prema njenim riječima, praćen je i obuhvat po opštinama kako bi se identifikovale sredine i populacione grupe sa najnižim procentom vakcinacije i prema njima usmjerile dodatne aktivnosti.

Ministarstvo je, dodala je, izradilo i Program mjera imunizacije za period od 2026. do 2028. godine sa akcionim planom, koji predviđa sveobuhvatan i multisektorski pristup povećanju obuhvata, unapređenju dostupnosti vakcinacije, jačanju kadrovskih kapaciteta, digitalizaciji i podizanju povjerenja javnosti u imunizaciju.

Krsmanović je podsjetila i da je Zakonom propisano da roditelj, staratelj ili usvojilac mora obezbijediti obaveznu imunizaciju djeteta, dok su za nepostupanje predviđene novčane kazne.

Sanitarna inspekcija je, prema njenim riječima, u prethodne tri godine preduzimala mjere iz svoje nadležnosti i podnijela više zahtjeva za pokretanje prekršajnih postupaka, kao i izdala veći broj prekršajnih naloga.

Istovremeno, Ministarstvo zdravlja, kako je navela, jača kapacitete zdravstvenog sistema za zaštitu djece, između ostalog otvaranjem Katedre pedijatrije 2025. godine na Medicinskom fakultetu Univerziteta Crne Gore i povećanjem broja specijalizacija iz pedijatrije.